Celer

Ukratko: Celeru treba dovoljno zalijevanja uz korijen, a ne po listovima, i redovito okopavanje. Korjenastom celeru uspijeva ilovasto, humusno tlo, listnom i stabljikastom ilovasto-pjeskovito. Vegetacija traje 70 do 80 dana kod stabljikastog, 110 dana kod listnog i 130 do 150 dana od sadnje kod korjenastog celera, od sjetve preko 200 dana.

Celer su poznavali već stari Egipćani. Divlji celer raste na vlažnim, blago zaslanjenim mjestima Sredozemlja, a korjenasti se celer u srednjoj Europi proširio u novom vijeku, a danas je uzgoj ovog povrća poznat diljem svijeta.

Karakterističan miris daju mu eterična ulja. Pozor: celer spada među 14 alergena koji se u EU moraju navoditi na ambalaži hrane.

U celeru su sadržani vitamini C, A, B, E i K te mineralne tvari poput natrija, kalcija, kalija, željeza, magnezija, joda i fosfora.

Ovo povrće prikladno je za izravnu konzumaciju i toplinsku obradu, na primjer u juhe, umake, uz meso ili u salate.

Sorte celera u našoj ponudi

• Stabljikasti celer – vegetacija 70 do 80 dana
  • Malachit
• Listni celer – vegetacija 110 dana
  • Jemný
• Korjenasti celer – vegetacija 130 do 150 dana od sadnje
  • Albin
  • Asterix F1
  • Maxim

Celer iz sjemena korak po korak

Celer ima od svega korjenastog povrća najdulju vegetaciju. Korjenastom treba od sjetve do berbe preko 200 dana, stoga se kod nas uvijek prethodno uzgaja. Sjemenke su sitne, niču sporo i na svjetlu, a mlade biljke ne podnose hladnoću. Kad ta tri uvjeta ispunite, uzgoj celera prilično je jednostavan.

1. Sjetva: krajem veljače do sredine ožujka u posudu ili sadilicu s finim supstratom za sjetvu. Sjemenke raspršite po površini i samo lagano pritisnite, ne prekrivajte ih. Niču na svjetlu.
2. Klijanje: pri 18–22 °C pod folijom ili poklopcem traje 2–3 tjedna. Površina supstrata ne smije presušiti, orošavajte raspršivačem.
3. Nakon nicanja: svijetlo mjesto i 16–18 °C. Pazite na hladnoću: kad su mlade biljke dulje vrijeme ispod 10–12 °C, celer u ljeto ide u cvat umjesto da stvara gomolj.
4. Pikiranje: s dva prava lista presadite mlade biljke pojedinačno u sadilicu ili lončiće promjera 4–6 cm.
5. Kaljenje i sadnja: od početka svibnja ih iznosite van, nakon 15. svibnja posadite na sunčano mjesto s humusnim, vlažnijim tlom. Središnji pup mora ostati iznad zemlje, zasuta trune.
6. Njega: redovito zalijevajte uz korijen, celer slabo podnosi sušu. Prihranjujte gnojivom za povrće s kalijem, celer je zahtjevan na hranjive tvari.
7. Oblikovanje gomolja: u srpnju do kolovoza odgrnite zemlju s gornjeg dijela gomolja i uklonite bočne korjenčiće te najstarije vanjske listove. Gomolj će biti glatkiji i veći.
8. Berba: gomolje vadite u listopadu po suhom vremenu, prije nego nastupe jači mrazovi. Lišće odrežite, središnji pup ostavite.

Kako celer skladištiti preko zime, opisuje članak skladištenje povrća. Što još sijati na prozoru već u veljači, pronaći ćete u članku što sijati u veljači.

Korjenasti, stabljikasti ili listni celer?

Sva tri tipa jedna su vrsta, celer (Apium graveolens). Razlikuju se po tome koji dio biljke berete, a prema tome i po razmaku i njezi.

Na što paziti kod pojedinih tipova

• Korjenasti treba najviše prostora i hranjivih tvari. Ne sadite ga nakon drugog korjenastog povrća, tlo je nakon njega iscrpljeno. Usporedbu s mrkvom, peršinom i repom pronaći ćete u članku korjenasto povrće.
• Stabljikasti traži puno vode. Ako želite nježne svijetle peteljke, omotajte ih 2–3 tjedna prije berbe kartonom ili crnom folijom tako da vire samo listovi.
• Listni najmanje je zahtjevan i uspijeva i u balkonskom sandučiću. Režite vanjske listove, a središnji pup ostavite da raste, ponovno će izbijati cijelo ljeto.

Najčešća je bolest septorioza, žutosmeđe pjege na starijim listovima. Prevencija je izmjena gredica, zalijevanje uz korijen umjesto po listovima i uklanjanje napadnutih listova.

Česta pitanja

Kada sijati celer?

Korjenasti celer krajem veljače do sredine ožujka na prozoru, stabljikasti i listni u ožujku. Na gredicu se sadi tek nakon 15. svibnja.

Zašto celer ide u cvat?

Najčešće zato što su mlade biljke dulje vrijeme stajale na hladnoći ispod 10–12 °C, primjerice na hladnoj prozorskoj klupici ili nakon prerane sadnje van. Biljka tada „misli” da je preživjela zimu pa umjesto gomolja stvara cvjetnu stabljiku.

Zašto celer ima mali gomolj?

Obično su krivi suša, nedostatak hranjivih tvari, kasna sjetva ili preduboka sadnja sa zasutim središnjim pupom. Pomaže redovito zalijevanje, hranjivo tlo i u ljeto odgrtanje zemlje s gomolja.

Koliko dugo celer klije?

Pri 18–22 °C oko 2–3 tjedna. Sjemenke se ne zasipaju jer im je za klijanje potrebno svjetlo, a površina supstrata mora biti stalno vlažna.

Je li celer alergen?

Da. Celer spada među 14 alergena koji se u EU obvezno navode na hrani. Alergija se može pokazati i na sirovi gomolj ili lišće.

Preporučeni proizvodi

• Korjenasti celer Albin – provjerena sorta s bijelim mesom za juhe i salate.
• Korjenasti celer Asterix F1 – hibrid s ujednačenim, glatkim gomoljima.
• Korjenasti celer Maxim – kasna sorta s velikim okruglim gomoljima za jesensku berbu i skladištenje.
• Stabljikasti celer Malachit – zelene mesnate peteljke za salate i sokove.
• Listni celer Jemný – aromatično lišće cijelo ljeto, uspijeva i u sandučiću.
• Supstrat za sjetvu 5 l – fin supstrat za sitne sjemenke koje se ne zasipaju.