Celer peteljkaš Malachit

Apium graveolens - Malachit

Celer potječe iz Sredozemlja. Uzgaja se u tri oblika - gomoljasti celer za mesnate korijene, stablasti celer za mesnate peteljke listova ili kao lisnati oblik za bogatu rozetu listova.

Dvogodišnja biljka potječe iz porodice štitarki. Plodovi, koji kao i cijela biljka sadrže mnogo aromatičnih tvari. Celer je izvor vitamina, posebno vitamina C (lisnati oblik sadrži čak 10× više vitamina C nego gomolja), zatim B1, B2 i cijeli niz mineralnih tvari. Snažan miris i okus dolaze od eteričnih ulja, zahvaljujući kojima ima značajno ljekovito djelovanje. Djeluje diuretički i antibakterijski.

U kuhinji se koristi za hladna i topla jela, odgovara za salate i juhe. Mnogim ljudima njegove silice smetaju i izazivaju alergije - zakonodavstvo ga stoga navodi kao alergensku biljku.

Stablasti celer konzumiramo sirovo, u salatama ili ga možemo grickati uz meso. Najviše našem tijelu daje u obliku soka za doručak. Lisnati celer se koristi za pripremu salata, peteljke se konzumiraju kuhane i iz njega se cijeđi sirovi sok.

Kako uzgajati Celer

• Celer voli sunčana mjesta, loše raste u sjeni, tada nije aromatičan i lakše može biti napadnut gljivičnim bolestima. Tijekom cijelog perioda rasta treba dovoljno zalijevanja. Važno je zalijevanje pri sadnji i u drugoj polovici vegetacije pri rastu gomolja. Gomoljasti celer potrebno je redovito okopavati.

• Dugo vegetacijsko razdoblje može se skratiti preduzgojem. Sadnice se ne moraju uzgajati u grijanoj prostoriji. Za preduzgoj do vremena sadnje pogodan je stakleník ili zimski vrt. Veljačka ili ožujska sjetva vrijedi za gomoljasti, lisnati i stablasti celer. Celer ne sadimo prije polovice svibnja na konačno mjesto.

  Gomoljasti celer zahtijeva preduzgoj sadnica pod staklom. Idealno vrijeme za sadnju je početak svibnja, najkasnije polovica lipnja.

  Kod stablastog celera sjeme sijemo u stakleník ili rasadnik. Sadnja se provodi u svibnju na gredicu, u razmak 30×30 cm. Tijekom rasta peteljke zatrpavamo zemljom kako bi izbijeljele.

  Lisnati celer sijemo u veljači u stakleník ili rasadnik i sadimo u svibnju.

  Sjeme klija dva do tri tjedna pri temperaturi između petnaest i dvadeset stupnjeva.

• Zahtjevan je na hranjive tvari i sadržaj vapna u tlu. Zahtijeva ilovasta, humozna tla. Lisnati i stablasti trebaju više ilovasto-pješčana tla. Optimalni pH je 6,5 – 7,5.

• Tijekom vegetacije prihranjujemo višekomponentnim gnojivom. Gnojivo za korijenasto povrće je odgovarajuće.

• Od štetnika celer napada prvenstveno mrkvina muha, celerova muha. Celer tretiramo preparatima Basudin (mrkvina muha) i Sumithion Super (celerova muha).

  Septorijska pjegavost celera očituje se na listovima celera, gdje nastaju male sivosmeđe pjege sa žutim rubom i velikim brojem vrlo sitnih crnih točkica. Središta pjega kasnije posmeđe i suše se.

  Krastavost gomoljev celera su smeđe pjege koje se povećavaju. Napadnuto tkivo postaje plutasto i puca. Slijedi truleži raspad gomolja. Bolesti se preduhitruje tako da na istoj parceli celer ne uzgajamo najmanje 3 godine. Djelomična zaštita je upotreba boraksa u dozi oko 20g na 10m2.

  Pjegavost listova celera očituje se na starijim listovima gdje se pojavljuju žućkaste, kasnije žutosmeđe pjege. Listovi se suše i odumiru. Provodimo preventivnu zaštitu Kuprikolom.

• Manje gomolja celera mogu se brati u srpnju. Listove celera beremo probiranjem, kako bi ostala dovoljna površina listova.

  Lisnati celer se počinje brati postupno od srpnja i tek krajem rujna provedemo jednokratnu berbu.