Salata glavatica rana Amur

Lactuca sativa - Amur

Salata je jednogodišnja biljka koja je uzgojena iz divlje salate. Uzgaja se kao glavičasta i lisnata forma s cijelorabnim okruglim listovima svijetlozelene boje. Postoji nekoliko vrsta ovog povrća: rimska salata, polurimska salata, glavičasta maslena salata, lisnate salate i konačno ledena salata.

Glavičasta i lisnata salata najčešće se uzgaja. Prema uzgoju može se podijeliti na ranu, ljetnu, za sadnju u staklenicima, grijanim staklenicima, vanjsku itd. Ledena salata ima tvrde, krhke listove, glavica podsjeća na kupus. Rimska salata podsjeća na kineski kupus. Gurmanima se često smatra najukusnijom salatom. Ledena salata cijenjena je zbog krhkosti i čvrste glavice. Odlikuje se izvrsnim okusom i izvanrednom krhkošću.

Salate sadržavaju 10–15% proteina, 15–27% ugljikohidrata, 3–6% masti, 9–12% vlakana. Od vitamina imaju visok sadržaj C, E, A i PP, a od mineralnih tvari ne smijemo zanemariti sadržaj kalija, kalcija, fosfora, klora i magnezija. Ima minimalnu količinu kalorija, stoga je pogodna za dijete za mršavljenje. Glavičasta salata pogodna je za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim prelivom, eventualno poprženom slaninom. Rimsku salatu također možemo pirjati s mesom, u zavojke, nadjev, u rižoto itd. Nema granica mašti.

Kako uzgajati salate

• Pogodno je sunčano mjesto. Tijekom rasta redovito zalijevamo - radije manjim količinama, češće. Potrebno je redovito uklanjanje korova s gredice. Biljke nikada ne uzgajamo na istom mjestu više od 2 godine uzastopno. Preporučljivo je malčiranje salate organskim materijalom. Sprječava rast korova, zadržava vlagu i nižu temperaturu u vrućim mjesecima.

• Proljetne sorte sijemo u veljači u rasadnik. U ožujku ili travnju presađujemo ih na razmak 20–25×20–25 cm.

  Ljetne sorte sijemo izravno na gredicu u travnju, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×30 cm.

  Jesenske sorte sijemo izravno na gredicu u kolovozu, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×25 cm.

  Sorte za prezimljavanje sijemo u listopadu izravno na gredicu.

  Sjeme izravno u tlo sijemo otprilike 1 cm ispod površine. Preporučljivo je sjeme prethodno namočiti. Nakon nicanja biljke je potrebno prorjediti na gore navedene razmake. Pri prorjeđivanju izbjegavamo zatrpavanje srca salate.

• Salata zahtijeva dobro propusno tlo s dovoljno lako dostupnih hranjivih tvari. Tla bi trebala biti lakša, dobro obrađena.

• Gredice namijenjene za uzgoj salata potrebno je dobro pripremiti za njihov uzgoj. Pri pripremi gredica u tlo zaoremo 3–5 kg komposta/m2, vapnimo s 3 kg vapnenca/m2 i dodajemo 1,8 P2O5/m2 i 14g K2O/m2.

  Pri gnojidbi važno je paziti na prekomjerno gnojidbu dušikom. U listovima se tada nakupljaju opasni nitrati. Gredice ne gnojimo stajskim gnojem!

• Bakterijska trulež salate u početku se očituje oštro ograničenim, tamnim crnim mrljama. Napadnuti su prvi donji listovi koji su na tlu.

  Nedostatak kalcija uzrok je rubne nekroze listova koji postupno smeđe i zatim odumiru. Ovako su najčešće oštećeni vanjski listovi, ali mogu biti i listovi skriveni unutar formiranih glavica. Tretiramo preparatom Champion 50 WP i provodimo dezinfekciju tla.

  Plijesan salate očituje se posebno na starijim listovima, gdje nastaju svijetlozelene do žutozelene mrlje različitih veličina, često ograničene nervaturom. Mrlje se postupno povećavaju, suše i nekrotiziraju. Tretiramo s Rovral 50 WP ili Rovral FLO.

  Biljke nadalje napadaju siva plijesan i mogu ih objedati puževi ili mogu biti napadnute buhama.

  Tretiramo ih odgovarajućim preparatima protiv gljivičnih bolesti. Važno je poštivati karencu prije konzumacije.

• Lisnastu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a rimsku tjedan dana dulje. Glavičastu, maslenu, rimsku i kovrčavu salatu potrebno je ubrati cijelu čim naraste do željene veličine.