Pohrana povrća

Skladištenje povrća

Da bismo imali što skladištiti, najprije je potrebno ubrati povrće s gredica. Berba, iako se to ne čini tako, vremenski je vrlo zahtjevan posao. To je prije svega zato što ako berete sporo i nesistematično, možete oštetiti urod povrća. Povrće prezri, trune, uništit će ga prve hladnije noći. Lakše je sklono plijesni i podliježe gljivičnim bakterijama. Na vrijeme treba brati ne samo uobičajeno povrće, već i povrće namijenjeno skladištenju.

Sklone prezrijevanju su npr. rotkvice, koje postaju drvenkaste, pucaju i izbacuju cvijet. Također kisele krastavčice, koje imaju sklonost prerastu. I naravno salata, koja ako je ne uberete na vrijeme, postane gorka i izbaci glavicu u cvijet.

Rane vrste povrća - beremo postupno - tzv. probiranjem. Radi se o vrstama koje postupno sazrijevaju. Ove vrste povrća bi se ako ostanu na biljci pokvarile i istrunule. Radi se prije svega o rajčicama, mahunama graha, krastavcima, karfiolu, kelerabi i drugima. Jednokratnom berbom pobrinut ćemo se za češnjak, peršin, mrkvu i kasni kupus.

Jesenske slane mogu opaliti manje otporne vrste povrća. Nakon prelaska mraza brže bi se kvarile pri skladištenju. Na vrijeme s gredica beremo češnjak i luk. Njih možemo brati već krajem kolovoza.

Neke vrste povrća brzo venu. Zato ih beremo navečer ili u ranim jutarnjim satima. Radi se osobito o berbi rotkvica, kelerabe i mrkve u toplim ljetnim mjesecima. Kako bismo spriječili venenje, uklanjamo lišće s ubrane zelenjave.

Lišće i listove ubrane špinaće i kopra (koje želimo kratkoročno sačuvati) stavljamo zajedno s korijenjem u posudu s vodom.

Skladištenje povrća

Povrće skladištimo prvenstveno kako bismo ga imali dovoljno u zimskom i predproljetnom razdoblju. Prema mogućnostima za skladištenje koristimo podrume, staklenjake i druge prikladne prostore. Neke vrste povrća su toliko otporne na mraz da ih možemo ostaviti da prezime u otvorenom tlu na gredicama.

Skladištenje povrća u podrumu

Kod skladištenja povrća u podrumskim prostorijama posebno je važna higijena i čistoća okoline gdje će se povrće skladištiti. Prije skladištenja povrća podrum dobro prozračimo i dezinficiramo. Dezinfekciju provodimo pomoću sumpornih knotova, koje zapalimo i pustimo da djeluju dva sata. Podrum možemo obojiti vapnenim mlijekom. Potrebno je obojiti zidove i strop.

U podrumima skladištimo prvenstveno korijensko povrće. Mrkvu i peršin slažemo u stožaste strukture s kružnom osnovom. Proslojimo pijeskom. Glavice kupusa pohranjujemo u sanduke. Sve mora biti čisto. Zapamtite da ćete povrće konzumirati onako kako ga uskladištite.

U podrumu je potrebno tijekom cijelog perioda skladištenja održavati optimalnu temperaturu i vlažnost zraka. Izmjena zraka osigurava se ventilacijskim otvorima ili prozorom. Optimalna temperatura za skladištenje povrća je 1-4°C. Ako vani smrzava, ne prozračujemo. Suprotno tome, ako je temperatura u podrumu viša, hladimo ga zrakom izvana. U podrum svakako nabavite vlagomjer. Relativna vlažnost zraka u podrumu treba biti oko 90%. Vlažnost u suhom podrumu povećat ćete npr. navlaženim tresetom ili prskanjem poda.

Ako imate vrlo suh podrum (u novogradnji, u stambenoj zgradi itd.) možete korijenasto povrće skladištiti u perforirane vrećice od polietilenske folije.

Zanimljivo je npr. skladištenje povrća na ploče od stiropora. Ako posjedujete mali i često promrzli podrum ili pohranjujete povrće u podrumima vikendice koja nije namijenjena cjelogodišnjoj upotrebi, onda je to dobar izbor za vas. Stiropor pruža dobru zaštitu od niskih temperatura. U stiroporskoj "kućici" možete sačuvati povrće i na otvorenim balkonima ili verandama. Iz građevinarstva je poznato da ploča od stiropora debljine 10 cm zamjenjuje cigleno zidanje debljine 30 cm.

Ako se upustite u izradu sanduka za skladištenje povrća na balkonu, napravite ga od drvenih dasaka i obložite stiroporom. Stiropor dobro spojite kako bi izolacija bila savršena. Spojevi ne smiju imati praznine. Ako će sanduk biti izložen snijegu i kiši, pobrinite se i za odgovarajuće nepropusno pokrivanje.

Skladištenje povrća u plasteniku

Ako posjedujete plastenik i svake godine iz njega izvozite zemlju, onda je pogodan za skladištenje povrća. Posebno korijenastog povrća i kupusnjača. Plastenik moramo isprazniti do što veće dubine i dno posuti pijeskom. Korijenasto povrće skladištimo i sa žilištima korijena te ga također posipamo pijeskom. Plastenik možemo ostavljati da se prozračuje sve do prvih mrazeva. Nakon toga ga pokrivamo oknima i pri doista jakim mrazevima, plastenik utoplimo slojem lišća ili slame.

Skladištenje povrća na otvorenim gredicama

Neke vrste povrća možemo ostaviti i tijekom zimskih mjeseci na gredicama. I tako ih skladištiti na otvorenom. Međutim, povrće se teže ubira iz smrznute zemlje. Posebno korjenasto povrće i poriluk. Npr. prokulica ubrana tek nakon prvih mrazeva ukusnija je. Ostalo povrće koje može ostati preko zime na gredici je: peršin, kelj raštika, poriluk, pastrnjak, crni korijen, itd.

Kako Vi skladištite povrće?

Svidio Vam se ovaj članak? Podijelite ga s prijateljima na Facebooku!

Autor: Hana Michalíková