Špinat Winterriesen

Spinacia oleracea - Winterrriesen

Špinat potječe s Kavkaza, iz područja današnjeg Afganistana i Turkmenistana. Dostiže visinu od 30 cm. Listovi su raspoređeni u lisnatu rozetu, dugo su peteljkasti, cijeloivični i njihov oblik ovisi o sorti. Cvjetna stabljika je visoka do 30 cm. Ima intenzivno zelenu boju. U ljetnom razdoblju pojavljuju se žutozeleni cvjetovi, koji su međutim kod špinata nepoželjni jer smanjuju njegovu kvalitetu.

Špinat je moguće prema vremenu sadnje podijeliti na proljetni, ljetni, jesenski i zimski. Špinat je bogat izvor lecitina, spinacina (špinatne bjelančevine) i saponina, koji povoljno djeluju na rad potrbušnice i sluznice želuca. Konzumacija špinata povoljno utječe na rad srca, krvotvorbu, jača kosti, zube, jača kosu i nokte. Djeluje diuretički i odvodnjavajuće na organizam. Konzumiraju se listovi koji sadrže 2% ugljikohidrata, 4–5% bjelančevina, 5% vlakana, od vitamina treba spomenuti visok sadržaj vitamina C, A, B1, B2, B6, K i folacina te je vrijedan izvor kalija, kalcija, magnezija i željeza. Listovi špinata konzumiraju se svježi, dinstani, kuhani. Izvrsni su kao prilog mesu.

Kako uzgajati špinat

• Špinat uzgajamo na svijetlom staništu na zavjetrenom mjestu. Špinat ima plitko ukorijenjen korijen, zato ga kopamo oprezno. Visoke temperature i dug dan uzrokuju izbijanje biljaka u cvijet. Biljke koje cvjetaju su tvrde i gube okus.

• Špinat uzgajamo kod izravnih sjetve. Optimalna temperatura za klijanje je 2–4°C. Dubina sjetve 4 cm.

  Prezimljujuće kulture za rane sjetve sijemo u razmaku 15×25 cm u rujnu, listovi se beru početkom travnja.

  Rane sjetve provodimo u veljači u razmaku 20–25×20–25 cm, listove špinata moguće je brati već krajem travnja.

  Špinat posijan u travnju može se brati u lipnju. Jesenske sorte posijane u kolovozu beremo početkom listopada.

• Špinat zahtijeva glinasto-pješčano tlo koje dovoljno zadržava vodu s optimalnom pH reakcijom tla 6 – 7,5. Biljke ne podnose kiselu pH.

• Špinat ne prihranjujemo gnojivima koja sadrže dušik, niti stajskim gnojem. Izbjegavamo fiziološki kisele oblike gnojiva. Kloridni oblici gnojiva nisu štetni. Prikladno je prihranjivanje dobro razgrađenim kompostom ili kalcijevim amonijevim nitratom. Špinat nije zahtjevan za hranjive tvari.

• Na listovima i vegetativnim vrhovima nalaze se kolonije crnkastozelenih do crnkastosmeđih boja uši. Ako vidite ove male crne bube, biljke su napadnute makinom uši. Prikladna zaštita je prskanje selektivnim insekticidima na bazi triazamata, pirimikarbata itd.

  Špinat mogu ugroziti i puževi, ponajprije puževima goli, koji grizu njegove listove. Učinkovita zaštita je sakupljanje u usjevu.

  Značajan štetnik špinata je muha repe minera. Napad se očituje u plojkama listova gdje su u početku tanki hodnici, postupno se šire u plošnu miniranost. Ove minirane površine su isprva bjelkaste s prozirnim larvama i izmetom, kasnije posmeđe i usahnu. Listovi se često uslijed napada kidaju. Pripravak prikladan za zaštitu je Sumithion Super.

• Listove beremo još prije cvjetanja. Beru se biljke s minimalno 6 razvijenih listova. Proljetne sorte imaju vegetacijski period od 52 dana. Sorte za jesensku berbu 65 dana. Sorte namijenjene za proljetnu berbu 240 dana.