Krastavac za salatu na polju Aikon F1

Cucumis sativus - Aikon F1

Krastavci nedvojbeno spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci kiseljkaši ili krastavci za salatu vjerojatno su najčešće uzgajana vrsta povrća. Duge krastavce zna svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i pod folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka je duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima veliki, duboko izrezani, naizmjenično rastuće lišće. Krastavci tvore velike žute jednopolne cvjetove muške i ženske, koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin koji razgrađuje bjelančevine i ubija bakterije i parazitske crve. A uz to još mogu čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari koje nam u krastavcima ne odgovaraju navodno djeluju na rast tumora. Osim toga, slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji ima i protuupalna svojstva. Kod konzumacije krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže kod dijeta za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, kao što su salate ili za konzervu, od krastavaca se mogu pripremati i razne kremaste salate, ali i kokteli i razni smoothie napitci.

Kako uzgajati krastavce

• Nije prikladno saditi krastavce tamo gdje su prethodno uzgajani krumpir ili jagode. Nasuprot tome, prikladni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko iznikle sadnice održavamo rahlo i čisto. Krastavci imaju plitko korijenje, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova prirezujemo iza petog lista, a kasnije i bočne izdanke iza zametnutih plodova. Prirezivanjem ubrzavamo berbu za najmanje četrnaest dana. Zalijevanje za vrijeme jakog sunca nije preporučljivo, biljke pate od opeklina i plamenjače. Lišće mora biti suho tijekom noći, stoga je zalijevanje poslijepodne potpuno neprimereno i zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca preporučljivo je koristiti PVC foliju koja štiti sadnice od eventualnih padova temperatura. Najprikladniji je crni netkan tekstil.

• Sjeme krastavaca može se sijati izravno u gredicu, oko 20. svibnja. Krastavci su prilično osjetljivi na temperaturne šokove, stoga temperature ne bi trebale padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je preduzgoj, kada izbjegavamo pepelnicu krastavaca. Sjetvu je moguće provoditi već od sredine travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu po jednom sjemenu direktno u lončiće ili sadbene posudice. Možemo preduzgajati iza prozora u interijeru ili stakleniku. Sadnice se preduzgajaju tijekom 12 – 16 dana, a prikladna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Prekomjerno vlaženje ne odgovara ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako uginuti. Sadnice opet postavljamo na ciljno mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, gnojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro odležanom stajnjakom ili odležanim kompostom. Ovako pripremljeno tlo ostavljamo još 2 do 3 tjedna da slegne. Tijekom vegetacije može se prignojiti razrijeđenom gnojnicom s fermentiranim kokošinjim gnojem. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, namijenjeno posebno za krastavce. Možemo primijeniti i Cererit ili Floran.

• Štetnici koji sišu kao što su npr. lisne uši, štitaste uši ili crveni pauk mogu pri jakom napadu značajno oslabiti naše uzgajane biljke. Od gljivičnih bolesti prevladavaju plamenjače kao što je plamenjača krastavaca, crna trulež plodova, pepelnica. Preporučljivo je kao prevenciju, ne samo protiv štetnika koji sišu, već i protiv gljivičnih bolesti koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretiranje protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo uočiti kod otprilike mjesec i pol starih biljaka. Na lišću se počinju stvarati zelenkastije nepravilne mrlje koje s vremenom žute. Lišće se nabire i deformira. Prenose ga štetnici kao što su npr. lisne uši ili štitaste uši. Zaštita je uništavanje štetnika koji sišu i prenose bolest te uništavanje biljaka u slučaju zaraze.

• Krastavce beremo najmanje dva do tri puta tjedno. Prilikom branja pazimo da ne pocijepamo sadnice krastavaca i ne oštetimo izdanke. Beremo zrele plodove.