Krastavac za salatu Linda F1

Cucumis sativus - Linda F1

Krastavci nesumnjivo spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci kiseljkaši ili krastavci za salatu vjerojatno su najčešće uzgajana vrsta povrća. Duge salatarice poznaje svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i pod folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima velike duboko izrezane, naizmjenično rastuće listove. Krastavci stvaraju velike žute jednopolne cvjetove muške i ženske, koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin, koji razgrađuje bjelančevine i ubija bakterije i parazitske crve. A uz to još umiju čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari, koje nam u krastavcima ne ugađaju, navodno djeluju na rast tumora. Osim toga slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji ima dodatno i protuupalno djelovanje. Pri konzumaciji krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže pri dijetama za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, kao što su salate ili za konzerviranje, od krastavaca se mogu praviti i razni kremasti salati, ali i kokteli i razna smoothie pića.

Kako uzgajati krastavce

• Nije preporučljivo saditi krastavce tamo gdje su prije uzgajani krumpiri ili jagode. Naprotiv, pogodni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto, koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko nicajućih sadnica održavamo rahlo i čisto. Krastavci imaju plitko korijenje, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova pinciramo nakon petog lista i kasnije i bočne izbojke nakon razvijenih plodova. Pinciranjem ubrzavamo berbu najmanje za četrnaest dana. Zalijevanje za vrijeme sunčeve žege nije preporučljivo, biljke pate od opeklina i plamenjače. Listovi moraju biti suhi noću, stoga je popodnevno zalijevanje potpuno neprikladno i zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca preporučljivo je koristiti PVC foliju koja štiti sadnice od mogućih padova temperatura. Najprikladnija je crna netkan tekstil.

• Sjeme krastavaca može se sijati izravno u gredicu, otprilike 20. svibnja. Krastavci su prilično osjetljivi na temperaturne šokove, stoga temperature ne bi trebale padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je predsadnja, kada izbjegavamo pepelnicu krastavaca. Sjetva se može provoditi već od sredine travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu po jedno sjeme izravno u lončiće ili posudice za presađivanje. Možemo presađivati iza prozora u interijeru ili stakleniku. Sadnice se presađuju tijekom 12 – 16 dana, a prikladna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Prekomjerno zalijevanje ne odgovara ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako uginuti. Sadnice ponovno smještamo na ciljno mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, pognojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro odležanim gnojem, odnosno zrjelim kompostom. Taj se tako pripremljen ostavlja još 2 do 3 tjedna da slegne. Tijekom vegetacije može se prihranjivati razrijeđenom gnojnicom s fermentiranim kokošjim gnojem. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, namijenjeno posebno za krastavce. Možemo aplicirati i Cererit ili Floran.

• Sisajući štetnici kao što su npr. uši, štitaste uši ili grinje mogu pri jakom napadu značajno oslabiti biljke koje uzgajamo. Od gljivičnih bolesti prevladavaju plamenjače kao što je plamenjača krastavaca, crna trulež plodova, pepelnica. Preporučljivo je kao prevencija, ne samo protiv sisajućih štetnika, već i protiv gljivičnih bolesti, koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretiranje protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo primijetiti otprilike kod mjesec i pol starih biljaka. Na listovima se počinju stvarati zelenkastije nepravilne mrlje, koje s vremenom žute. Listovi se nabiru i deformiraju. Prenose ih štetnici kao što su npr. uši ili štitaste uši. Zaštita je uništavanje sisajućih štetnika koji prenose bolest i uništavanje biljaka u slučaju zaraze.

• Krastavce beremo najmanje dvaput do triput tjedno. Prilikom berbe pazimo da ne pocijepamo sadnice krastavaca i ne oštetimo izbojke. Beremo zrele plodove.