Penjajući grah Borlotto di Vigevano

Phaseolus vulgaris - Borlotto di Vigevano

Jednogodišnja biljka podrijetlom iz tropskih područja Amerike. Ima povijušu stabljiku koja može doseći visinu 1,5 - 2 metra. Plod je mahuna koja sadrži različite količine sjemenki bubrežastog oblika. Prema sorti razlikuju se bojom i veličinom. Sjemenke graha su otrovne. Sadrže tvar fazin. On se gubi kuhanjem. Zato ne konzumiramo nekuhane sjemenke. Cvjetovi su bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje i tvore siromašne grozdove. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Grah sadrži izvor aminokiselina i askorbinsku kiselinu. Grah se koristi pri liječenju nižih oblika dijabetesa, ima diuretičko djelovanje i pogodan je i kod infekcija mokraćnih putova.

Kako uzgajati grah

• Radi se o toploljubivoj biljci, zato je sadimo na sunčano mjesto koje je zaštićeno od vjetra. U vrijeme cvatnje grahu je potrebna temperatura koja se kreće između 20–25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan na zalijevanje, tlo ne smije presahnuti, ali istovremeno ne smije biti ni previše mokro! Sve vrste graha trebaju potporu. Ukrasne vrste će se isticati na pergolama, ogradama ili u posudama s konstrukcijama za penjanje. Konzumne sorte sadimo uz kolčiće ili stvaramo od užeta mjesto za njihovo privezivanje. Okolinu biljke rahljimo i tlo održavamo bez korova. Redovita berba mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjeme sijemo u ožujku. Sjeme sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo na svijetlo mjesto. Grah zahtijeva toplinu za klijanje, stoga je prikladan staklenik ili rasadnik. Na ciljnom mjestu grah sijemo nakon 15. svibnja, kada ne prijeti smrzavanje.

  Grmoliki sorti sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene rupice duboke cca 5 cm. Udaljene oko 20 cm jedna od druge.

  Penjajuće sorte sijemo po oko 5 sjemenki u rupice duboke 5 cm i ovisno o tipu potpore do metar jedna od druge.

• Prikladna su lakša pjeskovito-glinena tla s dovoljno mikroorganizama i hranjivih tvari u tlu. Idealan pH oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje dodati grahu na mjestu 3 kg dušika po m2, 3–4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2 jednokratno. Ako se grah uzgaja u hranljivom tlu, gnojiva ne moramo uopće primjenjivati.

• Najozbiljnija bolest graha je antraknoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe, povećavajuće mrlje, micelij prodire i u unutrašnjost mahune i napada sjemenke, tvoreći na njima žutosmeđe do crvenkasto-smeđe mrlje. Tretman provodimo kemijskim preparatima - fungicidima i uništavanjem posliježetvenih ostataka.

  Grah često napadaju i druge gljivične ili bakterijske infekcije, kao što su siva plijesan, smeđa pjegavost listova, bakterijska pjegavost, hrđa graha i druge.

  Sjemenska muha je muha čije ličinke napadaju klijajuće kotiledone i rastući vrh biljke još u tlu, posebno za hladnijeg, vlažnog vremena. Prikladna zaštita je moričenje sjemena insekticidima.

  Mala, tamna buba - graškov pipavac napada sjemenke u kojima prezimljuje. Dolazi do oštećenja uroda. Prikladna zaštita je pohraniti oguljene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi –10 °C bube ugibaju za 10-14 dana, pri mrazu –17 °C već za 8 sati).

• Berbu zrna provodimo kada mahune presušuju i sjemenke su čvrste, dobro zrele i potpuno obojene.

  Za kulinsku upotrebu beremo još nezrele mahune koje ako lagano savijemo, pucaju.