Penjajući grah Blauhilde

Phaseolus vulgaris - Blauhilde

Jednogodišnja biljka podrijetlom iz tropskih područja Amerike. Ima povijuću stabljiku koja može doseći visinu od 1,5 do 2 metra. Plod je mahuna koja sadrži različitu količinu sjemenki bubrežastog oblika. Prema sorti razlikuju se po boji i veličini. Sjemenke graha su otrovne. Sadrže tvar fazin. On se gubi kuhanjem. Stoga ne konzumiramo neprokuhane sjemenke. Cvjetovi su bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje i tvore oskudne grozdove. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Grah sadrži izvor aminokiselina i askorbinsku kiselinu. Grah se koristi u liječenju lakših oblika dijabetesa, ima diuretički učinak i prikladan je i kod infekcija mokraćnih putova.

Kako uzgajati grah

• Radi se o toploljubivoj biljci, stoga je sadimo na sunčano mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tijekom cvjetanja grahu je potrebna temperatura između 20 i 25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan po pitanju zalijevanja, tlo ne smije presušiti, ali istovremeno ne smije biti ni previše vlažno! Sve vrste graha trebaju potporu. Ukrasne vrste lijepo će izgledati na pergolama, ogradama ili u posudama s konstrukcijama za penjanje. Jestive sorte sadimo uz kolce ili izrađujemo mjesto za privezivanje od špagata. Okolinu biljke rahljimo i tlo održavamo bez korova. Redovita berba mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjeme sijemo u ožujku. Sjemenke sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo na svijetlo mjesto. Grah zahtijeva toplinu za klijanje, stoga je prikladan staklenika ili rasadnik. Na konačno mjesto grah sijemo nakon 15. svibnja, kada ne prijeti smrzavanje.

  Grmaste sorte sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene rupe duboke oko 5 cm. Udaljene oko 20 cm jedna od druge.

  Penjajuće sorte sijemo po 5 sjemenki u rupe duboke 5 cm i ovisno o tipu potpore čak metar jedna od druge.

• Prikladna su lakša pjeskovito-glinena tla s dovoljno zemljišnih mikroorganizama i hranjivih tvari. Idealan pH oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje dodati grahu na mjestu uzgoja 3 kg dušika po m2, 3-4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2 jednokratno. Ako se grah uzgaja u hranjivom tlu, gnojiva ne moramo uopće primjenjivati.

• Najozbiljnija bolest graha je antraksnoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe, sve veće mrlje, gljivica prodire i u unutrašnjost mahune te napada sjemenke, stvarajući na njima žutosmede do crvenosmeđe mrlje. Zaštitu provodimo kemijskim preparatima - fungicidima i uništavanjem posliježetvenih ostataka.

  Grah također napadaju i druge gljivične ili bakterijske infekcije, kao što su siva plijesan, smeđa pjegavost listova, bakterijska pjegavost, hrđa graha i druge.

  Sjemenarka je muha čije ličinke napadaju klijanim kotiledone i vegetacijsku točku biljke još u tlu, osobito za hladnijeg, vlažnog vremena. Prikladna zaštita je premazivanje sjemena insekticidima.

  Mala, tamna buba - grahov žižak napada sjemenke u kojima prezimljava. Dolazi do obezvređivanja žetve. Prikladna zaštita je pohraniti oljuštene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi -10 °C bube ugibaju za 10-14 dana, pri mrazu -17 °C već za 8 sati).

• Žetvu sjemena obavljamo kada mahune suše i sjemenke su čvrste, dobro zrele i potpuno obojene.

  Za kuhinjsku upotrebu beremo još nezrele mahune koje ako lagano savijemo, pucaju.