Špinat Monores

Spinacia oleracea - Monores

Špinat potječe s Kavkaza, iz područja današnjeg Afganistana i Turkmenistana. Doseže visinu od 30 cm. Listovi su raspoređeni u lisnoj rozeti, dugo su peteljkasti, celokrajni i njihov oblik ovisi o sorti. Cvjetna stabljika je visoka do 30 cm. Ima intenzivno zelenu boju. U ljetnom razdoblju pojavljuju se žutozeleni cvjetovi, koji su međutim kod špinata nepoželjni jer smanjuju njegovu kvalitetu.

Špinat je moguće prema vremenu sadnje podijeliti na proljetni, ljetni, jesenski i zimski. Špinat je bogat izvor lecitina, spinacina (špinatni protein) i saponina, koji povoljno djeluju na rad potrbušnice i želučane sluznice. Konzumacija špinata povoljno utječe na rad srca, krvotvorbu, jača kosti, zube, ojačava kosu i nokte. Djeluje diuretski i odvodnjava organizam. Konzumiraju se listovi koji sadrže 2% ugljikohidrata, 4–5% proteina, 5% vlakana, od vitamina treba spomenuti visok sadržaj vitamina C, A, B1, B2, B6, K i folacin te je dragocjen izvor kalija, kalcija, magnezija i željeza. Listovi špinata konzumiraju se svježi, dinstani, kuhani. Odlični su kao prilog mesu.

Kako uzgajati špinat

• Špinat uzgajamo na svjetlom staništu na zavjetrenom mjestu. Špinat ima plitko ukorijenjene korijene, stoga ga okopavamo pažljivo. Visoke temperature i dugodnevni uvjeti uzrokuju izbijanje biljaka u cvijet. Cvjetajuće biljke su tvrde i gube okus.

• Špinat uzgajamo izravnom sjetvom. Optimalna temperatura za klijanje je 2–4°C. Dubina sjetve 4 cm.

  Prezimljujuće kulture za rane sjetve sijemo u razmaku 15×25 cm u rujnu, listovi se beru početkom travnja.

  Rane sjetve provodimo u veljači u razmaku 20–25×20–25 cm, listove špinata moguće je brati već krajem travnja.

  Špinat posijan u travnju može se brati u lipnju. Jesenske sorte posijane u kolovozu beremo početkom listopada.

• Špinat zahtijeva glinasto-pješčano tlo koje dostatno zadržava vodu s optimalnom pH reakcijom tla 6 – 7,5. Biljke ne podnose kiseli pH.

• Špinat ne prihranjujemo gnojivima koja sadrže dušik, niti stajskim gnojem. Izbjegavamo fiziološki kisele oblike gnojiva. Kloridni oblici gnojiva nisu štetni. Pogodno je prihranjivanje dobro razgrađenim kompostom ili kalcij-amonij-nitratom. Špinat nije zahtjevan prema hranjivim tvarima.

• Na listovima i vegetacijskim vrhovima nalaze se kolonije crnozeleno do crnomrko obojenih uši. Ako ugledate ove male crne bube, biljke su napadnute makovom uši. Odgovarajuća zaštita je prskanje selektivnim insekticidima na bazi triazamata, pirimikarba itd.

  Špinat mogu ugroziti i puževi, prije svega puževi golaci koji obrastu njegove listove. Učinkovita zaštita je sakupljanje u usjevu.

  Značajan štetnik špinata je cvjetnica repin. Napad se očituje u plojkama listova gdje su u početku tanki hodnici, postupno se šire u plošnu rudaricu. Ove rudarice su prvo bjeljikaste s prozirajućim larvama i izmetom, kasnije smeđe i suše se. Listovi se često uslijed napada kidaju. Pripravak pogodan za zaštitu je Sumithion Super.

• Listove beremo još prije cvjetanja. Beru se biljke s minimalno 6 razvijenih listova. Proljetne sorte imaju vegetacijsko razdoblje od 52 dana. Sorte za jesensku berbu 65 dana. Sorte namijenjene za proljetnu berbu 240 dana.