Salata glavatica rana Kralj Maja I.

Lactuca sativa - Kralj Svibnja I.

Salata je jednogodišnja biljka koja je uzgojena iz divlje salate. Uzgaja se kao glavičasta i lisna forma s cjelovitim okruglim listovima svjetlozelene boje. Postoji nekoliko vrsta ovog povrća: rimska salata, polurrimska salata, glavičasta maslasta salata, lisne salate i na kraju ledene salate.

Glavičasta i lisna salata najčešće se uzgajaju. Prema uzgoju ih možemo podijeliti na rane, ljetne, za sadnju u staklenicima, grijanim staklenicima, vanjski itd. Ledena salata ima čvrste, hrskave listove, glavica podsjeća na kupus. Rimska salata podsjeća na kineski kupus. Gurmanima se često smatra najukusnijom salatom. Ledena salata je cijenjena zbog hrskavosti i čvrste glavice. Odlikuje se izvrsnim okusom i izvanrednom hrskavošću.

Salate sadrže 10–15% proteina, 15–27% ugljikohidrata, 3–6% masti, 9–12% vlakana. Od vitamina imaju visok sadržaj C, E, A i PP, a od tvari ne smijemo previdjeti sadržaj kalija, kalcija, fosfora, klora i magnezija. Ima minimalnu količinu kalorija, stoga je prikladna za redukcijske dijete. Glavičasta salata je pogodna za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim prelivom, eventualno s prženom slaninom. Rimsku salatu također možemo podinstiti s mesom, za rolate, nadjev, u rižoto itd. Nema granica u kreativnosti.

Kako uzgajati salate

• Prikladno je sunčano mjesto. Tijekom rasta redovito zalijevamo - radije manjim dozama, češće. Nužno je redovito uklanjanje korova s gredice. Biljke nikada ne uzgajamo na istom mjestu više od 2 godine zaredom. Preporučljivo je malčiranje salate organskim materijalom. Sprječava rast korova, zadržava vlagu i nižu temperaturu u toplim mjesecima.

• Proljetne sorte sijemo u veljači u rasadnik. U ožujku ili travnju ih presađujemo na razmak 20–25×20–25 cm.

  Ljetne sorte sijemo izravno na gredicu u travnju, konačni razmak biljaka treba biti 25×30 cm.

  Jesenske sorte sijemo izravno na gredicu u kolovozu, konačni razmak biljaka treba biti 25×25 cm.

  Prezimljujuće sorte sijemo u listopadu izravno na gredicu.

  Sjeme izravno u tlo sijemo cca 1 cm ispod površine. Preporučljivo je sjeme prethodno natopiti. Nakon nicanja biljke je potrebno izrijediti na gore navedene razmake. Pri proređivanju izbjegavamo zasipavanje srca salate.

• Salata zahtijeva dobro propusno tlo s dovoljnom količinom lako dostupnih hranjivih tvari. Tla bi trebala biti lakša, dobro obrađena.

• Gredice namijenjene za uzgoj salata potrebno je dobro pripremiti za njihov uzgoj. Prilikom pripreme gredica umiješamo u tlo 3–5 kg komposta/m2, dodamo vapno u dozi od 3 kg vapnenca/m2 i dodamo 1,8 g P2O5/m2 i 14 g K2O/m2.

  Pri gnojidbi važno je paziti na prekomjerno gnojenje dušikom. U listovima se tada nakupljaju opasni nitrati. Gredice ne gnojimo stajskim gnojem!

• Bakterijska trulež salate se u početku očituje oštro ograničenim, tamnim crnkastim mrljama. Napadnuti su prvi donji listovi koji su na tlu.

  Nedostatak kalcija je uzrok rubne nekroze listova koji postupno smeđe i naknadno odumiru. Ovako oštećeni obično su vanjski listovi, ali mogu biti i listovi skriveni unutar stvorenih glavica. Tretiramo preparatom Champion 50 WP i provodimo dezinfekciju tla.

  Plijesan salate se očituje osobito na starijim listovima gdje nastaju svjetlozelene do žutozelene mrlje različitih veličina, često ograničene žilama. Mrlje se postupno povećavaju, suše i nekrotiziraju. Tretiramo s Rovral 50 WP ili Rovral FLO.

  Biljke nadalje napadaju siva plijesan i mogu ih objedati puževi ili mogu biti napadnute buhama.

  Tretiramo ih prikladnim preparatima protiv gljivičnih bolesti. Važno je pridržavati se karence prije konzumacije.

• Lisnu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a rimsku tjedan dana dulje. Glavičastu, maslenastu, rimsku i kovrčavu salatu potrebno je ubrati cijelu čim naraste do željene veličine.