Grašak mozgavac kasni Lancet

Pisum sativum - Lancet

Grašak se uzgajao već u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem cijelog svijeta. Sadrži mnoštvo vitamina i aktivnih tvari koje nam pomažu u jačanju imuniteta cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija itd. Spada u jednogodišnje kulture. Ova mahunarka pripada porodici Fabaceae. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamno zelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Na srčani grašak čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu preradu u kuhinji. Šećerni grašak, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna zajedno sa sjemenkama. Okruglozrni grašak, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu, npr. za juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetlo mjesto, ali ne izravno sunce. Grašak spada među hladnoljubive biljke. Najbolje uspijeva pri temperaturama 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo osobito u vrijeme cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša ne odgovara graška. Grašak spada među biljke penjačice, stoga im je potrebno osigurati potporu. Ako uzgajamo grašak u redovima - između njih zatežemo špagu. Grašak se zadovoljava bilo kakvom potporom - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahljimo i uklanjamo korov.

• Sjetvu provodimo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Srčani grašak sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, sa zrnima 4 - 6 cm jedno od drugoga. Sjeme sijemo na dubinu 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom količinom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušivati, ali također ne smije dugo ostati zasićeno vodom.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili utrulim stajnjakom.

  Primjenjujemo prema potrebi fosfatna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, 120 kg K po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo pravilno pognojeno, nije potrebno prihranjivanje tijekom vegetacije.

• Graškov žižak - njegove ličinke probijaju rupe u sjemenu. U svakom zrnu prebiva samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasli kornjaši objedaju pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje u vrijeme cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je primjerena preventivna ranija sjetva graška.

  Prugasti listojed - oštećuje lišće. Listove plojke su od rubova pravilno izgrižene. Ličinke ovog kornjaša također oštećuju biljke, žive u kvržičastim tvorovima na korijenima i uništavaju ih. Prikladna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša kováčika. Biljke venu u redovima ili žarištima. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijenje je oštećeno, vidljivi su karakteristični hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žutosmede i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije osobito prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje okopavamo tlo i ne ostavljamo ga mirovati ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelji graška su ptice, posebno sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo strašila, zamke ili mreže.

• Berba se obavlja otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerni grašak beremo kada su u mahunama slatki veliki grašak. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu, jesu li dovoljno zreli.