Krastavac za salatu u staklenik Vanda F1

Cucumis sativus - Vanda F1

Krastavci nesumnjivo spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci za kiseljenje ili salate vjerojatno su najčešće uzgajana vrsta povrća. Duge krastavce zna svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i pod folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima veliki duboko urezani, naizmjenično rastuće lišće. Krastavci stvaraju velike žute jednopolne muške i ženske cvjetove koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin koji razgrađuje proteine i ubija bakterije i parazitske crve. A osim toga još mogu čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari koje nam u krastavcima ne odgovaraju, navodno djeluju na rast tumora. Osim toga slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji dodatno ima i protuupalna svojstva. Pri konzumaciji krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže pri dijetama za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, kao što su salate ili za konzerviranje, od krastavaca se mogu praviti i razni kremasti salati, ali i kokteli i razni smoothieji.

Kako uzgajati krastavce

• Nije preporučljivo saditi krastavce tamo gdje su prije uzgajani krumpir ili jagode. Nasuprot tome, pogodni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko izniklih sadnica održavamo rahlo i čisto. Krastavci imaju plitko korijenje, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova pinciramo iza petog lista, a kasnije i bočne izbojke iza zametnutih plodova. Pinciranjem ubrzavamo berbu za najmanje četrnaest dana. Zalijevanje za vrijeme jakog sunca nije preporučljivo, pate od opeklina i peronosporoze. Lišće mora biti suho tijekom noći, stoga je poslijepodnevno zalijevanje potpuno nepogodno i zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca preporučljivo je koristiti PVC foliju koja će zaštititi sadnice od mogućih padova temperature. Najpogodnija je crna netkanina.

• Sjeme krastavaca može se sijati izravno u gredicu, i to oko 20. svibnja. Krastavci su relativno osjetljivi na temperaturne šokove, stoga temperature ne bi smjele padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je predsjetveni uzgoj, kada izbjegavamo plijesan krastavaca. Sjetvu je moguće provoditi već od sredine travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu, po jedno sjeme direktno u lončiće ili posudice za sadnice. Možemo preduzgajati kod prozora u interijeru ili stakleniku. Sadnice se preduzgajaju tijekom 12 – 16 dana, a pogodna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Previše vlage ne odgovara ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako propadnuti. Sadnice ponovno postavljamo na ciljano mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, gnojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro odležanim gnojem, odnosno odležanim kompostom. To se ostavlja tako pripremljeno još 2 do 3 tjedna da se slegne. Tijekom vegetacije može se prihranjivati razrijeđenom kravljom gnojovkom s fermentiranim kokošjim izmetom. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, namijenjeno specijalno za krastavce. Možemo primijeniti i Cererit ili Floran.

• Sisajući štetnici kao što su npr. lisne uši, štitaste uši ili grinje mogu pri jakom napadu značajno oslabiti naše uzgajane biljke. Od gljivičnih bolesti pretežno plijesni kao što je plijesan krastavaca, crna trulež plodova, pepelnica. Preporučljivo je kao prevenciju, ne samo protiv sisajućih štetnika, već i protiv gljivičnih bolesti, koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretiranje protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo primijetiti otprilike kod mjesec i pol starih biljaka. Na lišću se počinju stvarati zelenkastije nepravilne mrlje koje s vremenom žute. Lišće se nabire i deformira. Prenose štetnici kao npr. lisne uši ili štitaste uši. Zaštita je uništavanje sisajućih štetnika koji prenose bolest i uništavanje biljaka u slučaju napada.

• Krastavce beremo najmanje dva do tri puta tjedno. Prilikom berbe pazimo da ne oštetimo sadnice krastavaca i da ne oštetimo izbojke. Beremo zrele plodove.