Brokula Limba

Brassica oleracea convar. botrytis var. cymosa - Brokula

Brokula je bogata vlaknima, beta karotenom, vitaminima C i E, folnom kiselinom, mineralima, flavonoidima. Također ima nizak sadržaj šećera i masti, što je čini ne samo vrlo zdravom, već i dijetetskom namirnicom. Potječe iz Sredozemlja, s područja Apeninskog poluotoka. Jedna biljka pruža čak i višestruku žetvu! Brokula štiti ljudski organizam od slobodnih radikala, toksina i karcinogenih tvari.

Radi očuvanja vrijednih tvari bolje je brokulu toplinski obraditi na pari nego kuhanjem. Može se jesti i sirova. Priprema se dušenjem, kuhanjem, može se pržiti ili prokuhanu dodati u salate te često biva dio smrznute mješavine povrća. Listovi brokule su jestivi i mogu se pripremiti slično kao kupus!

Kako uzgajati brokulu

• Biljke podnose više temperature ljeti i niže na jesen. Brokula zahtijeva duboko, ilovasto-pjeskovito, humozno tlo s sadržajem kalcija i dovoljno organskih tvari. Ljetne vrućine uzrokuju prerani razvoj cvjetnih pupova i biljka brzo cvjeta, stoga je pogodna svijetla polusjenca s hladnijim strujanjem zraka. Podnosi mraz do -6 °C. U razdoblju formiranja ružica ograničavamo zalijevanje odozgo kako ne bismo umanjili kvalitetu konzumnog dijela. Nikada ne dopuštamo da tlo gdje uzgajamo brokulu potpuno presuši. Tlo u okolini održavamo bez korova i okopano.

• Proljetne kulture sijemo u siječnju ili veljači. U travnju ili svibnju ih sadimo na gredicu u razmaku 45×45 cm.

  Ljetne kulture sijemo od ožujka do svibnja. Na gredicu ih sadimo u lipnju u razmaku 50×45 cm.

  Jesenske kulture sijemo u lipnju. Sadnja na gredicu odvija se u srpnju u razmaku 50×40 cm.

  Sjeme sijemo u sterilizirani supstrat. Klica zahtijeva dnevne temperature 15 do 18 °C, noću između 12-16 °C. Pogodni su pri proljetnoj sjetvi staklenici ili inspekti. Brokulu sadimo na mjesto kada ima barem 5 listova i čvršću stabljiku. Nakon sadnje pokrivamo brokulu netkanim tekstilom koji osigurava ujednačenu temperaturu i istovremeno štiti usjeve od gubitka vode i napada štetočina.

• Pogodna su teža propusna tla s dovoljnim omjerom talne vlage i optimalnim pH 6–7,5. Brokula također ima visoke zahtjeve za kalcijem, stoga su alkalna tla nepogodna.

• Mjesto sadnje treba biti dobro gnojeno organskim gnojivima. Za potporu rastu primjenjujemo višekomponentna gnojiva sa sadržajem bora i molibdena, jer je brokula osjetljiva na nedostatak ovih mikroelemenata. Doze dušika ne bi trebale prelaziti 20g/m2. Dolazilo bi do kumulacije dušika i time taloženja opasnih nitrata u biljci, koja tada nije pogodna za konzumaciju. Na jesen primjenjujemo na parcelu stajnjak, vapnimo dolomitnim vapnom i dodajemo u tlo dozu 6,5 g/m2 P2O5 i 45g/m2 kalijeva sulfata. Izbjegavamo gnojiva sa sadržajem klora.

• U kiselom tlu brokula može biti napadnuta tumorozom korijena. "Zasljepljivanje" ružica brokule može biti uzrokovano nedostatkom molibdena. Uzrok može biti i oštećenje vegetacijskog vrha kupusovom mušicom.

  Biljke napadaju buvači. Mlade sjetve održavamo vlažnima (vlaga ne odgovara buvačima) i pokrivene tekstilom.

Brokulu također napadaju kupusova muha i kriptocefal. Drugi štetočina je lisna uš. Napadnuti listovi su uvijeni, žute ili crvene. U slučaju napada lisnom uši preporučujemo trenutnu likvidaciju posliježetvenih ostataka i odmah tretirati usjeve insekticidnim preparatima.

Pogodna je i zaštita protiv pepelnice i drugih gljivičnih bolesti fungicidnim preparatima.

• Vršnu ružicu beremo čim je čvrsta i pupovi još nisu otvoreni. Sa berbom ne odgađamo kako nam ružica ne bi procvjetala. Nakon berbe vršne ružice kod većine sorti razvijaju se bočne ružice. One su manje, ali jednako krhke i ukusne kao glavna ružica.