Cvjetača kasna Octavian

Brassica oleracea L. var. Botrytis L.

Radi se o jednogodišnjoj povrći podrijetlom iz Male Azije. Uzgaja se zbog zadebljalog cvata (rozete). Rozeta je pokrivena velikim, peteljkastim listovima koji imaju fino nazubljeni rub. Ima nerazgranatu zadebljalu stabljiku. Na cvjetnoj stabljici, koja može biti visoka do 1 m, tvore se cvjetovi koji nakon oprašivanja stvaraju plod.

Bogat je kalijem, fosforom i sumporom. Sadrži 90% vode i relativno mnogo bjelančevina. Ima veliku količinu vitamina C - dvostruko više nego limuni, relativno mnogo pantotenske kiseline, malo karotena, vitamin B1, B2, B6, mnogo vitamina K i dr. Cvjetača je omiljena povrć, priprema se kuhanjem, dušenjem, može se zapeči, ukiseljivati ili panirati kao šnicle.

Kako uzgajati cvjetaču

• Pogodna su sunčana staništa. Cvjetaču zalijevamo kod korijena, nikada ne po listovima. Tlo bi trebalo biti stalno vlažno. Tlo nikada ne bi smjelo biti premokro. Gredice redovito okopavamo i čistimo od korova. Cvjetača je vrlo osjetljiva na stres, zato pazimo da zalijevanje i ishrana budu uravnoteženi.

• Proljetne kulture sijemo na gredicu u ožujku s razmakom 50×40 cm.

  Ljetne kulture sijemo u svibnju ili lipnju s razmakom 50×50 cm.

  Jesenske kulture sadimo najkasnije do sredine srpnja s razmakom 60×60 cm.

  Preduzgoj je moguć. Sjetvu provodimo sredinom ožujka u grijani staklenik ili topli rasadnik.

• Biljke uspijevaju u lakšim ilovastim tlima s visokim sadržajem humusa. Sadržaj humusa u tlu trebao bi idealno biti iznad 3%. Nužno je tlo s dovoljno lako pristupačnih hranjivih tvari, pH tla trebao bi biti 6,5 do 7,5.

• Za razvoj rozeta važno je da tlo sadrži mangan, magnezij, bor i molibden. Ove elemente dodajemo u tlo mineralnim gnojivima. Ne koristimo gnojiva sa sadržajem klora. Doze dušičnih gnojiva preporučuju se 120 – 140 kg čistog N. Od toga 60 – 90 kg ugrađujemo pri pripremi tla. Ostatkom doze prihranjujemo 3 tjedna nakon sadnje i na početku stvaranja rozeta. Od gnojiva koristimo amonijev sulfat, ureu, DAM, za prihranu potom amonijev saliter ili ureu. Kalijeva gnojiva apliciramo u sulfatnom obliku.

• Najčešći štetnik cvjetače je kupusna buha, kupusov bjelac i kupusova sovica. Od bolesti štete uzrokuje prvenstveno kila križonosnica.

  Na kupusovu sovicu prikladno je koristiti sintetičke insekticide ili preparate na bazi 'Bacillus thuringiensis' u vrijeme izlijeganja gusjenica iz jajašaca.

  Protiv kile križonosnica prikladno je vapnjenje parcela, uporaba dušičnog vapna, uništavanje zaraženih biljaka i dezinfekcija zemljišta.

  Od bjelaca možemo zaštititi biljke tako da ih posadimo npr. među rajčice.

• Cvjetaču beremo selektivno. Većinu ranih kultura beremo 3 – 4 puta. Ljetne i jesenske sorte beremo jednokratno.