Šećerni grašak

Pisum sativum

Potječe iz istočne Azije, a tijekom seobe naroda na zapad proširio se u Malu Aziju i Europu. Ovaj grašak pripada skupini koja se uzgaja isključivo zbog zelenih mahuna i nezrelih sočnih sjemenki. Mahune zelene boje su sitne, oko 4–6 cm duge, vrlo krhke i sočne. Sjemenke su vrlo slatke i nježnog okusa, kao i ljuska. Može se zamrzavati. Mahune jedemo nezrele i potpuno cijele za razliku od tradicionalnog zelenog graška. Sadrži prvenstveno vitamin C, vitamine B skupine, fosfor, cink i željezo.

Kako uzgajati grašak

• Grašak se može uzgajati zajedno s rotkvicama, salatom, korabicama, mrkvom, tikvicama ili krastavcima. Ne odgovaraju mu luk, krumpir i rajčice. Grašak je hladoljubiva biljka, najbolje joj uspijeva na temperaturama od 13 – 18 °C. Zahtijeva sunčan položaj. Nužna je potpora za grašak. Tlo bi trebalo biti uvijek barem vlažno. Zemljište održavamo bez korova redovitim okopavanjem. Zalijevamo samo po potrebi u slučaju ekstremne suše.

• Sjeme sijemo izravno na mjesto od ožujka do travnja, na dubinu 5–7 cm u razmak 20–25×4–6 cm. Najbolji termin za početak uzgoja je prijelom ožujka i travnja.

• Prikladna su srednje teška tla. Dovoljno vodozadrživa. Optimalni pH 6,5–7,5.

• Tlo nije potrebno prihranjivati. Grašak prima i teško dostupne hranjive tvari iz profila tla.

• Među najčešće štetnike koji se javljaju na grašku spadaju plamenjača graška, graškina zrnojedarica i bobova zrnojedarica. Protiv ovih štetnika možemo upotrijebiti na primjer pripravke Pirimor 50 WG ili Decis Mega.

• Beremo cijele mahune oko 3 tjedna nakon cvatnje.