Stevija slatka - dodajte je u napitke umjesto šećera

Stevija slatka (lat. Stevia rebaudiana) je biljka iz porodice zvjezdanica (lat. Asteraceae). Izvorno stanište stevije su tropi i subtropi u Južnoj i Srednjoj Americi. Danas se područje njezine pojave znatno proširilo, namjenski se uzgaja na mnogim mjestima diljem svijeta.

Ogroman procvat u uzgoju stevije zabilježen je nakon "otkrića" njezine visoke slatkoće, zahvaljujući čemu se može koristiti kao zamjena za klasični šećer.

Uzgojite vlastitu steviju i umjesto šećera stavite u omiljenu šalicu čaja ili kave listić ove biljke. Vidjet ćete da će vas stevija ugodno iznenaditi.

Stevija slatka

Stevija slatka poznata i pod nazivima stevija šećerna, medeni listići ili slatka trava je biljka koja može narasti do visine cca 50 - 100 cm. Izvorno se radilo o jednogodišnjoj biljci, ali zahvaljujući oplemenjivanju danas ju je moguće uzgajati kao višegodišnju. Na stabljici rastu sitni, kopljasti listovi intenzivno zelene boje. Cvjetovi raspoređeni u nježnim cvjetnim glavicama su bijeli, tvore završne štitaste cvatove. Stevija slatka potječe iz vrlo razgranate obitelji, rod stevija naime obuhvaća cca 150 vrsta zeljastih biljaka i grmova.

Stevija nije novost u slađenju

Ogroman boom stevija je doživjela tek u posljednje vrijeme, kada je u EU odobrena kao dodatna tvar u hrani. Visoka slatkoća, niska kaloričnost i pogodnost za dijabetičare od nje su odmah napravili velikog konkurenta šećeru i drugim zaslađivačima.

Spoznaje o visokoj slatkoći listova stevije su međutim mnogo starije. Za slađenje vode i napitka mate koristila su je već plemena Guarani iz Paragvaja i Brazila. Danas je korištenje stevije najraširenije u Kini, Južnoj Americi i u SAD-u.

Uzgojite vlastitu steviju iz sjemenki

Uzgojiti steviju iz sjemenki možete zahvaljujući našoj e-trgovini i vi. Za uspješan uzgoj dovoljno je pridržavati se samo nekoliko načela koja proizlaze iz toga da stevija potječe iz suptropskih i tropskih područja.

Sjemenke stevije obično se sijanju tijekom veljače i ožujka. Sjeme ravnomjerno rasprostrite po površini pripremljene posude za rasad. Sjetve smjestite na svijetlo mjesto s temperaturom oko cca 20 °C. Ne zaboravite na ovlaživanje supstrata odmah nakon sjetve, niti na daljnje redovito zalijevanje. Sjeme nakon sjetve nikada ne smije potpuno presušiti, jer bi se zaustavilo klijanje i daljnji rast biljaka. Preporučljivo je korištenje ministaklenjaka ili minirasplinjavača, u kojima se lakše održava potrebna vlažnost i temperatura.

Nikle klice presadite u posudice s hranjivom zemljom. Nemojte se obeshrabriti sporim rastom biljaka, u početnoj fazi rasta to je sasvim uobičajeno. Stevija nije otporna na mraz, stoga s njenim postavljanjem na vanjsko mjesto pričekajte dok ne prođe opasnost od prizemnih mrazeva.

Uzgojni zahtjevi stevije i njena berba

Steviji će ići dobro u kvalitetnom vrtnom supstratu s većim sadržajem humusa. Prilikom uzgoja pazite da steviju ne zasadite u zaslanjeno tlo, to joj nikako ne bi odgovaralo. Steviju možete uzgajati u posudama, u toplim lokalitetima i na sunčanim gredicama. Stevija vrlo intenzivno raste u stakleniku, njeni prirasti su tamo najveći. Tome posebno doprinose viša temperatura i dovoljna vlažnost zraka.

Temperatura igra vrlo važnu ulogu u životu stevije, niske temperature dovode do zaustavljanja rasta, ponekad čak i do propadanja biljaka. Temperature ispod nule sigurno će uništiti biljke, ako ih želite sačuvati i preko zime, ne zaboravite ih na vrijeme prenijeti na prezimljavanje s temperaturom od najmanje 8 °C.

Na prezimljavanje steviju podrežite na visini od oko 10 cm iznad supstrata. Biljka postupno gubi listove i suši se. Uz dobru njegu u proljeće će ponovno izbiti iz novih pupova stvorenih na korijenovom vratilu. Uvjet uspješnog prezimljivanja je stalno umjereno vlažan supstrat. U proljeće je preporučljivo uspješno prezimlene biljke presaditi u veću posudu.

Kao zaslađivač koriste se vlat i listovi. Berba pojedinih listova može se provoditi postupno tijekom cijele sezone. Vlat s listovima obično se bere kada stabljika dosegne oko 50 cm. Vlat se odreže oko 15 cm iznad zemlje. Najslađi su listovi u periodu cvjetanja. Berba se provodi oko 2-3 puta godišnje ovisno o uzgojnim uvjetima. Podrezana biljka ponovno oblikuje i razgranjuje se. Ubrane vlati i listove možete koristiti svježe, sušene ili zamrznute.

Povoljni učinci stevije slatke i njeno korištenje

Stevija se koristi posebno zbog svoje slatkoće. Znate li da dodavanjem stevije u piće ili u hranu pomažete i svom zdravlju? Stevija sadrži u odnosu na klasični šećer i druga zaslađivala minimum kalorija, stoga je mogu koristiti i dijabetičari. Korištenje stevije čak povećava proizvodnju inzulina, čime doprinosi ublažavanju simptoma dijabetesa. Stevija pomaže kod problema s pečenjem želuca, poboljšava probavni proces. Na sitne rane, ubode, ekceme nanosi se koncentrat od stevije koji ima ljekovito i umirujuće djelovanje.

Kod povećanog umora, sindroma umora ili žudnje za cigaretama ili alkoholom više ne tražite pločicu čokolade, zamijenit će je stevija. Slatka hrana i zubi nikada nisu bili veliki prijatelji, zahvaljujući steviji hoće biti! Čaj od listova ili žvakanje lišća pomaže u smanjenju neugodnog zadaha i čak preventivno djeluje protiv karijesa i parodontoze.

Uzgojite vlastitu steviju ili direktno kupite sušene listove ovog "čudesnog" zaslađivača. Osladite svoj život zdravo!

Napisala LenkaZ