Kisel kao štavelj

Kiselice pripadaju porodici dvornikovih biljaka (Polygonaceae), rodu Rumex. Ovaj rod obuhvaća oko 200 vrsta biljaka koje se nalaze diljem svijeta, prvenstveno na sjevernoj hemisferi.

Kod nas je najrasprostranjenija obična kiselica (Rumex acetosa, syn. Acetosa pratensis), ponekad poznata i kao livadna kiselica. Još jedan uobičajeni predstavnik ovog roda je kovrčava kiselica (Rumex crispus). Obje se nalaze uglavnom na pašnjacima i livadama s vlažnijim tlom.

Djeca često beru kiselicu i kušaju je. Nije ni čudo, njezin kiseli okus je doista ugodan i osvježavajući. Zahvaljujući tome može naći mjesto kao zanimljiv začin ili povrće i u vašoj kuhinji.

Kiselica u kuhinji

Za jelo biramo najbolje mlade, svijetlozelene listove. Najprikladniji su svježi proljetni listići. Upotrebljivi se ipak mogu naći i ljeti. Izbjegavamo stare debele listove s crvenkastim mrljama.

Kiselica se odlično slaže sa slanim jelima koja želimo uljepšati, na primjer umjesto limuna. Najčešće koristimo sitno nasjeckane listove. Odlična je za salate, juhe i umake, uz perad ili ribu.

Ako pri pripremi jaja dodamo kiselicu, naglasit će se boja žumanjka i obogatiti okus bjelanjka. Izvrsno je i riba začinjena kiselicom, vrlo poznat je primjerice losos na kiselici kojim se ponosi francuska kuhinja.

Kiselica sadrži veliku količinu oksalne kiseline koja je inače sadržana gotovo u svakom lisnatom povrću i voću, ali u kiselici u većoj količini. Zato dnevno nemojte jesti više od 50, maksimalno 100g njezinih listova. Kiselina može biti neutralizirana kratkim kuhanjem u mlijeku, stoga kiselica najčešće biva sastavni dio kremastih umaka i juha.

Juha od kiselice

potrebno je:

- 1 jaje

- komadić maslaca

- vrhnje za kuhanje

- narezani listovi kiselice (5 dag)

- prethodno kuhane kockice krumpira

- začini po ukusu (sol, papar, vegeta, ocat, muškatni cvijet)

Priprema:

Narezane listove kiselice kratko pirjamo na maslacu. Dodajemo začine (sol, papar, vegetu, muškatni cvijet) i vodu. Dovedemo do ključanja i kuhamo oko 5 minuta, kiselica se ne smije razkuhati.

Zatim dodajemo prethodno kuhani krumpir i ostavljamo da se kuha još 10 minuta. U kipuću vodu umiješamo jaje. Ovisno o kiselosti kiselice možemo dodati malo octa. Kada juha prestane kuhati, umiješamo vrhnje.

Juhu poslužujemo sa svježim kruhom.

Ako vam se kiselica svidjela i želite uživati svježe listove tijekom cijele godine, možete je uzgojiti u posudi ili konzervirati za kasnije - nasjeckanu kiselicu kratko pržimo na masnoći (oprezno, kako se ne bi skuhala - 5 minuta je dovoljno) i prenosimo u staklenke (prikladne su manje). Staklenke zatvaramo i steriliziramo 10 minuta na temperaturi od 90 stupnjeva.

Neočekivani lijek

Posebno u srednjem vijeku kiselica je korištena kao ljekovita biljka. Sadrži veliku količinu vitamina C i provitamina A, željeza, kalija, kalcija i drugih elemenata. Koristi se i za dobivanje zelenog prehrambenog bojila.

Kiselica najbolje djeluje svježa, sušenjem nestaju gotovo sve aktivne tvari. Jedini način čuvanja je konzerviranje u staklenke, pri čemu se djelotvornost barem djelomično očuva. Veću ljekovitu snagu ima obična kiselica, no ako je ne možemo pronaći, može se koristiti i kovrčava kiselica.

Zahvaljujući željezu, konzumacija kiselice pomaže u krvotvorbosti i protiv anemije. Potiče probavu i regulira pražnjenje crijeva - listovi i rizom blago prolabavljuju, sjemenke zatvaraju.

Plodovi (sjemenke) kiselice imaju snažno protuproljevano djelovanje, često pomažu i u slučajevima kada uobičajeni industrijski lijekovi ne uspiju.

Uzgoj kiselice

Kiselicu obično lako možete pronaći u prirodi, radi se o uobičajenom korovu na livadama ili poljima. Češća je na vlažnijim tlima ili mjestima s viškom dušika.

Biljku lako prepoznajemo - obično je visoka 30 - 100 cm, sa strelastim listovima. Kovrčava kiselica dodatno ima valovite rubove listova.

Ako nismo sigurni, dovoljno je okusiti mali komadić - ako je kisela, radi se o pravoj biljci, ako nije, zalogaj radije ispljunemo.

Beremo mlade svježe listove, starima i pocrvenjelima se izbjegavamo.

Ako biste željeli imati kiselicu bliže nego na livadi, nije nimalo teško je uzgojiti. Dovoljno je ljeti pokupiti sjemenke iz odcvjetalih biljaka, te ih osušiti i posijati.

Sjemenke imaju vrlo visoku klijavost (oko 80%) i možete ih pokupiti i u zalihu - ostaju klijave čak i nekoliko desetljeća!

Kiselici će biti dobro praktički bilo gdje gdje tlo nije potpuno isušeno, možete je uzgajati i u posudi ispod prozora.

Svidio vam se članak? Podijelite ga i sa svojim prijateljima!