Gljiva shii-take (šitake) poznata je po svojim ljekovitim učincima osobito kod civilizacijskih bolesti. U azijskoj, a pogotovo japanskoj kuhinji, koristi se za pripremu brojnih jela, jer se odlikuje vrlo izraženim gljivičnim okusom. Japanci je čak nazivaju "biserom među gljivama."
Shii-take (Lentinus edodes), na hrvatskom jestiva bukovača, je gljiva razarač drva koja potječe iz Kine.

Naziv shii-take (shiitake, shitake, šitake) slobodno se može prevesti kao gljiva s hrasta. Kao što njezino ime već sugerira, ova gljiva raste naListopadnom drveću s tvrdim drvetom, posebno na hrastu i bukvi. U našim geografskim širinama je nećemo pronaći u divljini, ali se može uzgajati u kućnim uvjetima.
Iako kod nas jestiva bukovača još nije previše poznata, globalno se radi o drugoj najčešće uzgajanoj gljivi odmah nakon šampinjona. Primjenu nalazi u pripremi bezmesnih i mesnih glavnih jela, juha i umaka.
Shii-take u kuhinji
Ovu zanimljivu gljivo posebno su zavoljeli Japanci, zato se s njom susrećemo ponajprije u japanskoj i azijskoj kuhinji. Međutim, vrlo dobro je možemo upotrijebiti i za začinjavanje tradicionalnih jela ili od nje pripremiti glavno jelo.
Njezin izraženi okus i aroma lako se prenose na ostale sastojke. Posebno se odlično slaže s ribom, piletinom i kunićem. Često se koristi i u vegetarijanskoj i veganskoj kuhinji.
Same gljive mogu se koristiti kao začin u obliku praška ili upotrijebiti svježe ili sušene plodišta. Sušene gljive potrebno je prije pripreme namočiti u vodi. Od svježih se koriste samo klobučići, čvrsta noga se odrezuje. Zbog izraženog okusa gljive nije potrebno jelo s njom dodatno začinjavati.
Bukovača se može pripremiti i kao klasične gljive - napraviti od njih mješano jelo na žlicu, podinstati ih (ne preporučuje se ove gljive previše zalivati vodom), popržiti ih s kimom ili u panaduru. Izvrsna je također u mješavini sa svježim povrćem brzo poprženim na tavi. Kao prilog jelima koja sadrže šitake općenito se obično dobro slaže riža.
Ako volite roštilj i željeli biste isprobati nešto novo, gljiva shiitake je jedna od mogućnosti. Klobučići gljiva s roštilja mogu se premazivati smjesom ulja, češnjaka i soli, a za pikantiji okus možemo dodati i nekoliko kapi limunova soka.
Shii-take može biti dio dijetetske prehrane. Sama po sebi gljiva gotovo da ne sadrži kalorije, ali zasiti i daje tijelu mnoštvo potrebnih vitamina i minerala.
Kada bukovača može pomoći
U Aziji je ova gljiva poznata i korištena kao lijek već gotovo 2000 godina. Zahvaljujući svojim djelovanjima dobila je nadimke poput "eliksir života" ili "gljiva dugovječnosti."
Bukovača jača imunitet, ima izraženo antibakterijsko i antivirusno djelovanje (može zaustaviti prehladu ili gripu u njihovim početnim stadijima), pomaže snižavati tlak i razinu kolesterola u krvi.
Shii-take pomaže regulirati razinu šećera u krvi kod dijabetičara i razinu suvišnih hormona, djeluje protiv ateroskleroze i općenito kod bolesti srca i krvnih žila.
Pomaže i kod kožnih problema kao što su akne, ekcemi i afte. U nekim slučajevima se pokazala učinkovitom i u liječenju mikoza i gljivičnih oboljenja.
Velika pozornost posvećena je antikarcinogenom djelovanju gljive shii-take. Djeluje ne samo kao prevencija protiv razvoja tumora, već se istražuje i njezin učinak na već nastale tumore. U Japanu je postala uobičajeni dio liječenja raka želuca i počinje se testirati njezino djelovanje kod pacijentica nakon operacije raka dojke.
Njezino antikarcinogeno djelovanje spominje se već u starim sačuvanim herbarima. Nositelj antikarcinogenog učinka je tvar zvana lentinan, koja je sadržana u plodištima ove gljive.
Uzgoj šitake gljive
Gljiva potječe iz suptropskih prašuma Azije, stoga zahtijeva toplinu i visoku relativnu vlažnost zraka.
Za uzgoj kod kuće možemo koristiti drvo listopadnog drveća (najbolje hrast, bukva ili breza) otprilike dva mjeseca nakon sječe ili kratko rezanu slamu.
U drvo treba izbušiti otvore i u njih staviti sadnicu, kod slame je dovoljno lagano je utisnuti. Zatim slamu ili drvo sa sadnicom stavljamo u plastičnu vrećicu radi održavanja vlažnosti (napravimo nekoliko otvora za zrak) i smještamo na uobičajenoj sobnoj temperaturi oko 20 stupnjeva.
Za stvaranje plodišta bolje je kasnije sniziti temperaturu ispod 18 stupnjeva i omogućiti barem mali pristup svjetlosti. Šitake gljive možemo saditi tijekom cijele godine, plodišta ćete brati najmanje tri, ponekad čak i šest godina.
Sadnicu gljive shii-take sada možete naručiti u našoj e-trgovini!