Ledeni salat Grandes Lago118 – sjemenke ledenog salata

Lactuca sativa - Grandes Lago

Salata je jednogodišnja biljka koja je uzgojena iz divlje salate. Uzgaja se u obliku glavice i lisnatoj formi s cijelim okruglim listovima svijetlozelene boje. Postoji nekoliko vrsta ovog povrća: rimska salata, polrimska salata, maslena salata glavičarka, lisne salate i konačno ledena salata.

Glavičasta i lisna salata najčešće se uzgajaju. Prema uzgoju mogu se podijeliti na ranu, ljetnu, za sadnju u staklenicima, grijanim staklenicima, vani itd. Ledena salata ima tvrde, krhke listove, glavica podsjeća na kupus. Rimska salata podsjeća na kineski kupus. Gurmanima se često smatra najukusnijom salatom. Ledena salata cijenjena je zbog krhkosti i čvrste glavice. Odlikuje se izvrsnim okusom i iznimnom krhkošću.

Salate sadrže 10–15% proteina, 15–27% ugljikohidrata, 3–6% masti, 9–12% vlakana. Od vitamina imaju visok sadržaj C, E, A i PP, a od mineralnih tvari ne smijemo zanemariti sadržaj kalija, kalcija, fosfora, klora i magnezija. Ima minimalnu količinu kalorija, stoga je pogodna za dijete. Glavičasta salata pogodna je za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim prelivom ili prženom slaninom. Rimsku salatu možemo također dinstati s mesom, u zavojke, nadev, u rižoto itd. Nema granica kreativnosti.

Kako uzgajati salate

• Prikladno je sunčano mjesto. Tijekom rasta redovito zalijevamo - radije manjim dozama, češće. Potrebno je redovito uklanjanje korova s gredice. Biljke nikada ne uzgajamo na istom mjestu više od 2 godine uzastopno. Preporučljivo je malčiranje salate organskim materijalom. Sprječava rast korova, zadržava vlagu i nižu temperaturu u vrućim mjesecima.

• Proljetne sorte sijemo u veljači u rasadnik. U ožujku ili travnju ih presađujemo na razmak 20–25×20–25 cm.

  Ljetne sorte sijemo izravno na gredicu u travnju, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×30 cm.

  Jesenske sorte sijemo izravno na gredicu u kolovozu, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×25 cm.

  Prezimljujuće sorte sijemo u listopadu izravno na gredicu.

  Sjeme izravno u tlo sijemo oko 1 cm ispod površine. Preporučljivo je sjeme prethodno natopiti. Nakon nicanja biljke je potrebno prorediti na gore navedene razmake. Pri prorjeđivanju izbjegavamo zatrpavanje srca salate.

• Salata zahtijeva dobro propusno tlo s dovoljno lako dostupnih hranjivih tvari. Tlo bi trebalo biti lakše, dobro obrađeno.

• Gredice namijenjene uzgoju salata potrebno je dobro pripremiti za njihov uzgoj. Pri pripremi gredica u tlo umiješamo 3–5 kg komposta/m2, provapnimo s 3 kg vapnenca/m2 i dodamo 1,8 P2O5/m2 i 14g K2O/m2.

  Pri gnojidbi važno je paziti na prekomjerno gnojenje dušikom. U listovima se tada nakupljaju opasni nitrati. Gredice ne gnojimo stajskim gnojem!

• Bakterijska trulež salate očituje se u početku oštro ograničenim, tamnim crnim mrljama. Napadnuti su prvi donji listovi koji su na tlu.

  Nedostatak kalcija uzrok je rubne nekroze listova, koji postupno smeđe i zatim odumiru. Ovako oštećeni obično su vanjski listovi, ali mogu biti i listovi skriveni unutar formiranih glavica. Tretiramo preparatom Champion 50 WP i provodimo dezinfekciju tla.

  Plijesan salate očituje se osobito na starijim listovima, gdje nastaju svijetlozelene do žutozelene mrlje različitih veličina, često ograničene nervaturom. Mrlje se postupno povećavaju, suše i nekrotiziraju. Tretiramo s Rovral 50 WP ili Rovral FLO.

  Biljke također napadaju siva plijesan i mogu ih objedati puževi ili mogu biti napadnute buhama.

  Tretiramo ih prikladnim preparatima protiv gljivičnih bolesti. Važno je poštovati karencu prije konzumacije.

• Lisnu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a rimsku tjedan dana duže. Glavičastu, maslenu, rimsku i kovrčavu salatu potrebno je ubrati cijelu čim naraste do željene veličine.