Viseće dinje Pepino gold na balkonu

Pepino gold (lat. Solanum muricatum) je biljka iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae). Podrijetlo ove biljke nije točno poznato, no najčešće se kao izvorna domovina pepina navode Peru i Kolumbija. Iz ovih zemalja biljka se proširila u druga područja Južne Amerike. Indijanska plemena pepino nazivaju cachuma (kačuma). Veliku popularnost pepino gold je stekao na Novom Zelandu, gdje se ukorijenio i potom dalje oplemenjivao. Najviše uzgajivača pepina u Europi dolazi iz Italije. Nije se čemu čuditi, jer klimatski uvjeti vrlo pogoduju uzgoju.

U Hrvatskoj je doduše hladnija klima i uvjeti za uzgoj nisu potpuno optimalni (posebno u zimskom razdoblju), ipak se uzgoj pepina polako počinje širiti i među našim uzgajivačima. Pokušajte i vi proširiti njihove redove.

Uzgojiti vlastite viseće dinje pepino gold nije nemoguće!

Pepino gold je višegodišnja biljka, iako se vrlo često uzgaja samo kao jednogodišnja, jer mnogi uzgajivači nemaju uvjete za njezino prezimljavanje. Pepino dorasta do visine od približno 30 - 50 cm. U mladosti raste uspravno, u odrasloj dobi često poliježe ili raste u prevjesima. Njegovi listovi dosežu duljinu od približno 15 cm, peteljkasti su, izduženog oblika, imaju intenzivno zelenu boju. Cvjetovi pepina gold slični su cvjetovima krumpira (pripadaju istoj porodici).

Rastu u latama na dugoj peteljci, dvospolni su. Plodovi pepina su jajastog oblika, njihova kožica je glatka, sjajna i relativno tanka. Nezreli plodovi su zeleni, postupno sazrijevaju i postaju žuti do žutonarančasti s uzdužnim izrazitim tamnozelenim do smećkastoljubičastim prugama. Plodovi mogu narasti do veličine od 12 cm. Zreli plodovi su mekani, sočni, slatkog okusa.

Uzgoj pepina goldh3>

Uzgoj pepina gold zahtijeva malo iskustva i prije svega pridržavanje osnovnih pravila za uzgoj. Inače se može dogoditi da doduše postignete plodove, ali oni neće stići sazrijeti, u gorem slučaju plodovi se uopće ne moraju stvoriti. Vegetacijsko razdoblje pepina gold je vrlo dugo, navodi se da je čak 50 - 60 dana dulje nego kod rajčice, stoga je potrebno sijati sjeme vrlo rano, najbolje već početkom siječnja. Ako imate mogućnost sjetve pod fluorescentnom lampom, bit će to za biljke još bolje. Sjeme sijte u perlit ili u vrtlarski supstrat. Sjeme lagano pritisnite.

Supstrat

Supstrat (perlit) (supstrati za tlo) mora biti stalno vlažan. Otprilike nakon 2 tjedna sjeme će početi klijati i vrlo polako rasti. Biljke su isprva vrlo tanke (nitaste). Nakon otprilike mjesec dana mlade biljke su dovoljno jake da izdržu prvu presadnju. Dva mjeseca nakon sjetve biljka može narasti do visine od oko 5 cm ovisno o uvjetima uzgoja. Presadite biljku u lonac (glineni lonci) kako bi korijenje imalo dovoljno prostora za rast. Stalno ih uzgajajte na toplom i svijetlom staništu. Na ovaj način ste si uzgojili sadnice za daljnji uzgoj.

Temperaturni zahtjevi

Pepino gold ima slične temperaturne zahtjeve kao rajčice. Pepino se uglavnom uzgaja u sandučićima ili u loncima, jer ako su u otvorenom tlu, bujan rast, ali kasno cvjetaju i plodovi ne stignu sazrijeti prije dolaska mraza. Međutim, nije pogodan ni premali kontejner jer se biljka u njemu ne bi razgranala, cvjetala bi samo na vrhu i ne bi se stvorili plodovi. Jednoj biljci će biti dovoljan sandučić duljine oko 40 cm, dvije sadite u sandučić duljine 50 - 60 cm.

Pogodno tlo je univerzalni vrtlarski supstrat, koji je moguće dopuniti granuliranim gnojivom s kokošjim gnojem (gnojivo). Gnojivo posipajte na dno sandučića. Do polovice travnja možete biljci prištipati vrhove kako bi se razgranala. Bočni izbojci će dovoljno narasti otprilike za mjesec dana. Zatim pepino premjestite na vanjsko stanište. Biljka ne podnosi mraz, stoga pazite da ne zaboravite pepino vani ako bi slučajno došao kasni mraz. Pepinu ne odgovaraju ni temperature ispod 6 °C, pri njima prestaje rasti. Prvi cvjetovi se na pepinu pojavljuju početkom srpnja. Nakon uspješnog oprašivanja počinju se stvarati plodovi koji rastu relativno brzo, krajem kolovoza počinju sazrijevati prvi od njih. Urod sazrijeva postupno, do prvih mrazeva sazrije otprilike polovica, zatim je potrebno biljku premjestiti u staklenika ili na svijetlo i toplo mjesto u stanu. Ovdje do polovice studenoga sazrijeva i druga polovica uroda. Od forsiranih biljaka moguće je dobiti oko 10 - 15 plodova. Kasnije posađene biljke imaju manje plodova.

Gnojidba

Da bi urod bio kvalitetan, potrebno je biljke redovito gnojiti, najprije npr. Kristalon Start, a u vrijeme cvjetanja se pokazalo efikasnim prihranjivanje s Kristalon cvijet i plod. Ako ćete pepino prezimiti, od kraja kolovoza ga više ne gnojite kako bi tkiva stigla dovoljno sazrijeti i biljka se pripremila za zimsko razdoblje. Nakon sazrijevanja plodova premjestite pepino u hladniju, svijetlu i prozračnu prostoriju. Minimalna temperatura je 3 °C, ali je bolja nešto viša temperatura.

Zalijevanje

Tijekom zime biljka ne raste, stoga ograničite zalijevanje u toj mjeri da korjenova gruda ne presuši potpuno. Zimi listovi pepina mogu požutjeti, ali to ne smeta jer ćete u proljeće ionako provoditi skraćivanje dugih izdanaka. Tijekom sezone biljke pepina redovito zalijevajte, vole dovoljno vode, korjenova gruda nikada ne smije presušiti. Biljci škodi trajno prekomjerno vlaženje. Nakon presađivanja zalijevajte biljku oprezno kako ne bi došlo do truljenja oštećenih korijenčića.

Savjet: Posudicu s nekoliko sjemenki možete smjestiti i na akvarij s ribicama, ako imate slobodan prostor između fluorescentne svjetiljke i gornjeg stakla.

Korištenje pepina gold

Zreli plodovi pepina imaju žutu mesnatu unutrašnjost, slatkog okusa. Plodovi se najčešće konzumiraju sirovi, samo se oguli kožica. Odlični su i narezani u voćnoj salati s drugim vrstama voća.

Ako vaša berba bude velika, možete od plodova pepina pripremiti izvrsno džem. Pri manjoj berbi plodove ohladite, narežite na komade i pospite cimetom i šećerom - bit će to vrlo zanimljivo okusno iskustvo.