Peršin i njegovo uzgoj

Ukratko: Peršin uspijeva na suncu ili u polusjeni, u laganom, humusnom tlu, najbolje pri 10–20 °C. Korjenasti peršin sije se od veljače do travnja na razmak oko 7 x 30 cm, a lisnati od ožujka do travnja na 2 x 10 cm, oko 1 cm duboko. Sporo klija, pa pomaže zalijevanje redova toplom vodom.

Peršin obični (Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljka koja pripada porodici štitarki (Apiaceae). Peršin prve godine stvara rozetu listova i prikuplja hranjive tvari u moćnom korijenu. Druge godine izbacuje stabljiku sa cvjetnom glavicom u obliku štita. Štit se sastoji od mnogo sitnih, žutih dvospolnih cvjetova. Plod su rebraste orašice bez kuka s visokim sadržajem eteričnih ulja.

Domovina mu je južna Europa odakle se peršin proširio u cijelu umjerenu klimatsku zonu.

• Najpoznatije vrste su peršin vrtni (Petroselinum crispum) i peršin (vrtni) talijanski (Petroselinum crispum neapolitanum). Peršin talijanski se međutim često smatra podvrstom vrtnog peršina. U vrtovima se uzgajaju pretežno dva kultivara - korijenaši (Petroselinum crispum convar. radicosum Hill) i lisni (Petroselinum crispum convar. vulgare Danert).

• Korijenaši peršin u prvoj godini stvara do 25 cm dug korijen koji je široko konusnog oblika i nerazgranat.

• Lisni peršin stvara tanak, bogato razgranat korijen. Listovi su jarko zeleni, glatki ili kovrčavi ovisno o konkretnoj sorti.

• Postoji i divlje rastuća biljka peršin lažni (Aethusa cynapium) koja izgleda kao glatkolisni peršin, ali je otrovna, pazite na nju.

• Najprikladnije korijenaške vrste za uzgoj su npr. Olomoucká dlouhá. Ova sorta ima dugačak konusni oštro završen korijen. Vrlo je aromatična. Uspijeva u lakšim tlima. Dobro se skladišti i ima značajnu otpornost na bolesti.

• Druga korijenaška sorta je Alba. Radi se o polokasnoj do kasnoj sorti namijenjenoj za izravnu konzumaciju, industrijsku preradu i za skladištenje. Korijen je srednje dug, izduženog trokutastog oblika s glatkom bijelom površinom. Korijeni imaju povećanu otpornost na grananje, dosežu dužinu cca 18 - 21 cm.

• Treći često uzgajani korijenaški peršin je sorta Konika. Ova polorana sorta pogodna je za ljetnu berbu s lišćem, ali i za zimsku berbu bez lišća. Korijeni su srednje dugi, široko konusni i glatki. Dosežu dužinu 12 - 15 cm. Meso je aromatično, kremasto bijelo, u sredini s blagom mramoriranosti.

• Kasna sorta korjenaškog peršina namijenjena skladištenju je Hanácká. Korijen je poludug, konusnog do buzdovanastog oblika. Doseže dužinu 14 - 17 cm. Meso je aromatično tvoreći pretežno kompaktnu srž bijele boje s nevrijednom mramoriranosti.

• Posljednja često uzgajana sorta je Osborne. Radi se o polusnu, dugu i dobro skladivu korenovu peršinu.

• Predstavnik listaste peršine je listasta kovrčava peršina. Ova sorta ima bogato razgranate listove, raste vrlo kvalitetno i brzo. Mladi listovi su svijetlo zelene sjajne boje. Sorta je pogodna i za ubrzavanje iz korijena izvađenih u jesen.

• Daljnja sorta listaste peršine namijenjena za cjelogodišnju berbu je Astra. Može se izravno konzumirati, sušiti i zamrzavati. Listovi su vrlo snažno kovrčavi, imaju srednje do tamnozelenu boju. List intenzivno obrasta, stoga se berba može ponavljati nakon 8 - 10 tjedana.

• Listasta sorta s glatkim listovima je Festival 68. Ova sorta je namijenjena za cjelogodišnju berbu lista. Listovi su glatki, srednje zeleni, ujednačeni.

• Temelj mnogih mješavina začinskog bilja je sorta Mooskrause.

Kako uzgajati peršin?

Nije složeno, ali par savjeta uvijek dobro dođe. Peršinu uspijeva na sunčanom ili polusjenovitom mjestu. Voli lakša tla bogata humusom sa sposobnošću zadržavanja dovoljno vode. Najbolje uspijeva pri temperaturama u rasponu od 10 - 20 °C, no kratkotrajno podnosi i mraz. Peršin sijte na gredicu u drugom redu uzgoja (dovoljna količina hranjivih tvari, ali tlo nije izravno gnojena).

Klijanje peršina traje razmjerno dugo. Provjereni trik za ubrzavanje je prelijevanje redova sa sjemenkama toplom vodom. Osnovne potrebe obje vrste peršina su iste, ali sjetva je malo drugačija.

Korenovu peršin sijemo na gredicu što ranije u proljeće - od veljače do travnja na razmaku cca 7 x 30 cm.

Listasti peršin sijte kasnije - od ožujka do travnja na udaljenosti 2 x 10 cm. Sjetvu je bolje provoditi gušće i do preporučenog razmaka prorediti iznikle biljke, jer neće sve sjemenke proklijati. Sjemenke sijte cca 1 cm duboko kod proljetne sjetve i cca 2 cm duboko kod jesenske sjetve, koja se provodi u rujnu do studenom. Korenova peršin za uspješan rast treba duboko obrađeno tlo, kako bi se mogli razvijati snažni korijeni. Listasti peršin nije toliko zahtjevan na dubinsku obradu tla.

Osobito korijenom peršinu pogoduje okopavanje i dovoljna zalijevanja tijekom vrućih ljetnih dana. Za bolju žetvu moguće je tijekom sezone prihranjivati NPK gnojivom s nižim sadržajem dušika. Korijeni peršin se bere u jesen prije dolaska mraza. Lisni peršin se bere postupno prema potrebi. U drugoj godini uzgoja beru se sjemenke, koje se skupljaju još prije sazrijevanja, najčešće u kolovozu. Obično se otrgavaju cijela cvjetna stabljika, iz kojih se nakon sušenja sjemenke jednostavno vršu. Vegetacijsko razdoblje korijenoga peršina je 190 - 210 dana, kod lisnoga peršina iz proljetnih sjetvi može biti do 90 dana.

Lisni peršin se može uzgajati i u stanu. Vrlo dekorativno izgledaju kovrčavi listovi peršina u posebnoj posudi za peršin. U ovu posudu možete sjemenke izravno posijati ili u nju premjestite preduzgojene korijene, koji će tijekom zime izrasti.

Savjet za sjetvu

Peršin klija prilično dugo, ponekad i nekoliko tjedana, zato je moguće sjeme pomiješati s rotkvicama i sijati zajedno. Rotkvica klija puno brže, i tako ćete imati i peršin stalno na oku. Najjednostavnije rješenje je kupiti već pripremljenu traku za sjetvu (prikladne trake za sjetvu) koja kombinira sjemenke lisnoga peršina i rotkvice.

Bolesti i štetnici na peršinu

Najčešće pojavljujući štetnik na peršinu je muha celera, koja spada u opnokrilce. Ličinke prokopavaju hodnike u listovima, zahvaćeni listovi zatim suse i odumiru. Drugi štetnici na listovima peršina su lisna uš mrkve i crveni pauk hmelja. Ove štetočine uništite pomoću insekticidnih pripravaka npr. Decis.

• Korijene peršina mogu napasti nematode, što su sitni glisti koji svojom djelatnošću deformiraju korijenje. Kao učinkovita metoda borbe protiv nematoda pokazala se sjetva kadifica oko povrtnih gredica. Kadifice nematode usmrćuju svojim sokovima.

• Vlažno vrijeme pridonosi nastanku septorijske pjegavosti listova.

• Može se dogoditi da na listovima peršina otkrijete veliku zelenu gujenicu s crnim prugama i žutim točkama. Ovu gujenicu nemojte uništavati, jer je to zapravo gujenica vrlo lijepog leptira - lastin rep.

Ljekovita svojstva i uporaba peršina

Peršin je značajan izvor vitamina, osobito C, B1, B2, B3, B6, B12, E i A. Od minerala sadrži fosfor, mangan, kalcij, kalij, magnezij i klor. Glavna aktivna tvar u peršinu su eterična ulja koja djeluju kao diuretik (tvar koja potiče mokrenje). Eterična ulja imaju snažan dezinfekcijski učinak, stoga se koriste kao sastojak diuretičkih i uroloških čajeva namijenjenih liječenju upala mokraćnog sustava.

Značajan je i utjecaj na probavu i poticanje apetita.

Njegova konzumacija preporučuje se kod poremećaja povezanih s nadutošću, crijevnih grčeva, bronhijalnog kašlja u starosti i kod poremećaja menstruacije. Konzumacija peršina uzrokuje prokrvljenost spolnih organa - dakle je blagi afrodizijak. Visoke doze peršina mogu izazvati kontrakcije maternice, stoga konzumacija veće količine peršina nije prikladna za trudnice.

Peršin najčešće pronalazi svoju primjenu u kuhinji. Listovi se koriste za začinjavanje juha, umaka i jela od jaja. Često se njima ukrašavaju salate, povrtna jela ili krumpir. Korjenasti peršin se kuha u juhi i drugim jelima. Prirodni sok od peršina iz svježeg lišća odličan je sredstvo za odbijanje insekata.

Nakon uboda insekta pomaže trljanje zahvaćenog mjesta svježim peršinom. Odvar od peršinovog lišća djeluje kao tonik za kosu koji oživljava sjaj kose. Žvakanje peršina čisti dah i uklanja miris od češnjaka. Od peršina možete pripremiti i čisteću vodu za lice. Dovoljno je prokuhati dvije juhe žlice sitno nasjecklog peršina sa šalicom čaja od mente piperke i zatim pustiti pokriveno 30 minuta da se vuce. Potom odvar procijedite i nanosite na mjesta koja želite očistiti. Neosporna je i ukrasna vrijednost peršina - osobito pri uzgoju kovrčave sorte u terakota posudama.

Razlikujete li peršin od pastrnjaka?

Peršin i pastrnjak izgledaju na prvi pogled vrlo slično, u trgovini se čak često zamjenjuju. Međutim, okus im je potpuno različit. Kako dakle na prvi pogled razlikovati peršin od pastrnjaka? Po lišću. Peršin ima lišće gotovo preko cijelog vrha korijena i nakon orezivanja ima tanak ljubičasti rub po obodu gdje je lišće raslo. Nasuprot tome, lišće pastrnjaka raste iz sredine vrha korijena i ne zauzima tako velik dio. Nakon orezivanja izgleda kao da lišće raste iznutra. Vrh nakon orezivanja je svijetao i jednobojni. Mislite da još uvijek ne možete razlikovati razliku u trgovini?

Najjednostavnije rješenje je uzgojiti vlastiti peršin iz sjemenki na vlastitom vrtu. Tako ćete imati 100% sigurnost da se radi o peršinu.