Penjajući grah Neckargold – sjeme graha

Phaseolus vulgaris - Neckargold

Jednogodišnja biljka podrijetlom iz tropskih područja Amerike. Ima povijuću stabljiku koja može doseći visinu od 1,5 - 2 metra. Plod je mahuna koja sadrži različitu količinu sjemenki bubrežastog oblika. Prema sorti razlikuju se po boji i veličini. Sjemenke graha su otrovne. Sadrže tvar fazin. On se gubi kuhanjem. Zato ne konzumiramo sirove sjemenke. Cvjetovi su bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje i tvore siromašne grozdove. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Grah sadrži izvor aminokiselina i askorbinsku kiselinu. Grah se koristi u liječenju nižih oblika dijabetesa, ima diuretički učinak i pogodan je i kod infekcija mokraćnih putova.

Kako uzgajati grah

• Radi se o toploljubivoj biljci, stoga je sadimo na sunčano mjesto koje je zaštićeno od vjetra. U vrijeme cvjetanja grahu je potrebna temperatura koja se kreće između 20–25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan prema zalijevanju, tlo ne smije presušiti, ali istovremeno ne smije biti ni prenamočeno! Sve vrste graha trebaju potporu. Ukrasne vrste će se isticati na pergolama, ogradama ili u posudama s konstrukcijama za penjanje. Konzumne sorte sadimo uz kolce ili od užeta stvaramo mjesto za njihovo podvezivanje. Okolinu biljke rahljimo i tlo održavamo bez korova. Redovito branje mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjeme sijemo u ožujku. Sjemenke sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo na svjetlo mjesto. Grah za klijanje zahtijeva toplinu, stoga je prikladan staklenika ili inspekt. Na ciljno mjesto grah sijemo nakon 15. svibnja, kada ne prijeti smrzavanje.

  Grmolika sorte sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene rupice duboke cca 5 cm. Udaljene oko 20 cm jedna od druge.

  Penjajuće sorte sijemo oko 5 sjemenki u rupice duboke 5 cm i prema tipu potpore čak metar jedna od druge.

• Pogodna su lakša pješčano-glinasta tla s dovoljno zemljišnih mikroorganizama i hranjivih tvari. Idealan pH oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje dodati grahu na mjestu sadnje 3 kg dušika po m2, 3–4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2 jednokratno. Ako se grah uzgaja u hranjivom tlu, gnojiva ne moramo uopće primjenjivati.

• Najvažnija bolest graha je antraknoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe, sve veće mrlje, micelij prodire i u unutrašnjost mahune i napada sjemenke, stvarajući na njima žuto-smeđe do crveno-smeđe mrlje. Tretman provodimo kemijskim preparatima - fungicidima i uništavanjem posliježetvenih ostataka.

  Grah biva napadnut i drugim gljivičnim ili bakterijskim infekcijama, kao što su siva plijesan, smeđa pjegavost lišća, bakterijska pjegavost, hrđa graha i druge.

  Sjemenka muha je muha čije ličinke napadaju klijajuće klične listove i vrhove biljke još u tlu, osobito za hladnijeg, vlažnog vremena. Prikladna zaštita je moračenje sjemena insekticidima.

  Mala, tamna buba - grahov žižak napada sjemenke u kojima prezimljuje. Dolazi do uništenja uroda. Prikladna zaštita je spremiti izlušćene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi –10 °C bube ugibaju za 10-14 dana, pri mrazu –17 °C već za 8 sati).

• Žetvu za zrno provodimo kada mahune usvaju i sjemenke su čvrste, dobro zrele i potpuno obojene.

  Za kuhinjsku uporabu beremo još nezrele mahune koje, ako ih lagano savijemo, pucaju.