Grašak mozgavac rani

Pisum sativum

Grašak se uzgajao već u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo širom svijeta. Sadrži mnoge vitamine i aktivne tvari koje nam pomažu u jačanju otpornosti cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija i dr. Spada među jednogodišnje kulture. Ova mahunarka pripada obitelji mahunarki. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Grašak za zamrzavanje, čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu pripremu u kuhinji. Šećerac, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjeme. Okruglozrni grašak, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu, npr. u juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetlo mjesto, ali ne izravno sunce. Grašak spada među hladnoljubive biljke. Najbolje mu odgovara temperatura od 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo posebno tijekom cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša graška ne odgovara. Grašak spada među penjačice, stoga mu je potrebno osigurati oslonac. Ako uzgajamo grašak u redovima - između njih natežemo konop. Grašak se zadovoljava bilo kakvim osloncem - ograda, pergola, drvena letva. Okolinu sadnje redovito rahljamo i uklanjamo korov.

• Sjetvu obavljamo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Grašak za zamrzavanje sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, sa zrnima na 4 - 6 cm međusobne udaljenosti. Sjeme sijemo na dubinu od 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom količinom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušiti, ali također ne smije dugo ostati preovlaženo.

• Prije sadnje prihranjujemo tlo zrelim kompostom ili prevrjelim gnojem.

  Primjenjujemo prema potrebi fosforna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120 kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo redovito prigojeno, nije potrebno prihraniti tijekom vegetacije.

• Graškov sjemenjar - njegove ličinke probijaju rupe u sjemenu. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasli kornjaši požiru pelud, latice krune ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje tijekom cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je pravodobna ranija sjetva graška.

  Prugasti listorez - oštećuje lišće. Lisne plojke su s rubova redovito izjedene. Ličinke ovog kornjaša također oštećuju biljke, žive u kvržičastim izraslinama na korijenima i uništavaju ih. Odgovarajuća zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša kovača. Biljke venu u redovima ili žarištu. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijeni su oštećeni, vidljivi su jasni hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žutosmede i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije osobito prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga na miru ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelji graška su ptice, posebno sojke i golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Berba se odvija otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerac beremo čim u mahunama budu slatki veliki grašak. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu kako bi provjerili jesu li dovoljno zreli.