Grašak Nebel.Evita

Pisum sativum - Evita

Grašak se uzgajao već u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem cijelog svijeta. Sadrži mnogo vitamina i djelatnih tvari koje nam pomažu u boljoj obrambenoj sposobnosti cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija i dr. Spada u jednogodišnje usjeve. Ova mahunarka pripada porodici leguminoza. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlozelena do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Zrnati grašak čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu preradu u kuhinji. Šećerac grašak, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjemena. Okruglozrnati grašak, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu npr. u juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetlo mjesto, ali ne izravnu vrućinu. Grašak spada u hladnoljubive biljke. Najbolje mu odgovara temperatura od 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo posebno u vrijeme cvjetanja i razvoja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presahnuti. Suša ne odgovara grašku. Grašak je penjačica, stoga mu je potrebno osigurati potporu. Ako uzgajamo grašak u redovima - između njih natežemo uzicu. Grašak se zadovoljava bilo kakvom potporom - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahljamo i uklanjamo korov.

• Sjetvu obavljamo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Zrnati grašak sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, sa zrnima na 4 - 6 cm udaljenosti. Sjeme sijemo na dubinu od 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom dozom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušiti, ali također ne smije dugo ostati natopljeno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili trutlim gnojem.

  Primjenjujemo po potrebi fosforna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120 kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo pravilno pognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije dodatno gnojiti.

• Graškov zrnožder - njegove ličinke izbušuju rupe u sjemenu. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kakvoću i klijavost graška. Odrasli kornjaši žderavaju pelud, latica ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje u vrijeme cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se formirati prva mahuna. Prevencija je pogodna preventivna ranija sjetva graška.

  Prugasti listonožac - oštećuje listove. Listovne plojke su s rubova pravilno izgrizene. Ličinke ovog kornjaša također oštećuju biljke, žive u kvržičastim izraslinama na korijenima i uništavaju ih. Pogodna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša škripavaca. Biljke venu u redovima ili žarištu. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijenje je oštećeno, vidljivi su uočljivi hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žućkasto smeđe i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije osobito prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga u miru ni nakon žetve. Također pomaže gnojenje dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelj graška su ptice, posebno sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Berba se odvija otprilike od polovice lipnja do polovice srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerci grašak beremo čim su u mahunama slatki veliki grašak. Preporučljivo je jednostavno jednu mahunu isprobati jesu li dovoljno zreli.