Grašak šećerac Legumes

Pisum sativum - Mahunarke

Grašak se uzgajao još u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem svijeta. Sadrži mnogo vitamina i aktivnih tvari koje nam pomažu u boljoj obrambenoj sposobnosti cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija itd. Spada u jednogodišnje kulture. Ovo mahunasto povrće pripada obitelji mahunarki. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Grašak za smrzavanje čija su sjemena pogodna za smrzavanje i svježu pripremu u kuhinji. Šećerac, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjemena. Grašak okruglog sjemena, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu, npr. u juhe. Prema vremenu uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svjetlo mjesto, ali ne izravnu pripeku. Grašak spada u hladnoljubive biljke. Najbolje mu odgovara temperatura od 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijeva se osobito u vrijeme cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša graškuu ne odgovara. Grašak spada u puzajuće biljke, stoga mu je potrebno osigurati potporu. Ako grašak uzgajamo u redovima - između njih natežemo vrpcu. Grašak se zadovoljava bilo kakvom potporom - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu nasada redovito rahli i uklanjamo korov.

• Sjetvu obavljamo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Grašak za smrzavanje sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljenu parcelu u redove udaljene 15 - 30 cm, zrna na 4 - 6 cm jedno od drugog. Sjemena sijemo na dubinu od 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom dozom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo isušivati, ali isto tako ne smije ostati dugo močvarno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili trulim gnojem.

  Prema potrebi primjenjujemo fosforna i kalijska gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120 kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo pravilnoognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije dognojivati.

• Graškov žižak - njegove ličinke izbušuju rupe u sjemenu. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasli kukci jedu pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje u vrijeme cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvatu i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je primjerena preventivna ranija sjetva graška.

  Prugasti hrkač - oštećuje lišće. Lisne plojke su s rubova pravilno izgrizene. Ličinke ovog kukca također oštećuju biljke, žive u kvrgastim izraslinama na korijenima i uništavaju ih. Odgovarajuća zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke buba kovača. Biljke venu u redovima ili žarištu. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijeni su oštećeni, vidljivi su karakteristični hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žućkastosmeđe i približno tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije osobito prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga mirno ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelj graška su ptice, posebno sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Žetva se odvija otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerac beremo čim su u mahunama slatki veliki grašci. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu kako bi se provjerilo jesu li dovoljno zreli.