Špinat Matador

Spinacia oleracea - Matador

Špinat potječe s Kavkaza, iz područja današnjeg Afganistana i Turkmenistana. Doseže visinu od 30 cm. Listovi su raspoređeni u lisnoj rozeti, dugačko su peteljkasti, glatkih rubova, a njihov oblik ovisi o sorti. Cvjetna stabljika je visoka do 30 cm. Ima intenzivno zelenu boju. U ljetnom razdoblju pojavljuju se žutozeleni cvjetovi, koji su međutim kod špinata nepoželjni jer smanjuju njegovu kvalitetu.

Špinat je moguće prema vremenu sadnje podijeliti na proljetni, ljetni, jesenski i zimski. Špinat je bogat izvor lecitina, spinacina (špinatni protein) i saponina, koji povoljno djeluju na rad potrbušnice i želučane sluznice. Konzumacija špinata povoljno utječe na rad srca, krvotvorbu, jača kosti, zube, učvršćuje kosu i nokte. Djeluje diuretski i odvodnjavajuće na organizam. Konzumiraju se listovi koji sadrže 2% ugljikohidrata, 4–5% proteina, 5% vlakana, od vitamina treba istaknuti visok sadržaj vitamina C, A, B1, B2, B6, K i folacina te je vrijedan izvor kalija, kalcija, magnezija i željeza. Listovi špinata konzumiraju se svježi, dušeni, kuhani. Izvrsni su kao prilog mesu.

Kako uzgajati špinat

• Špinat uzgajamo na svjetlom mjestu zaštićenom od vjetra. Špinat ima plitko korijenje, stoga ga okopavamo oprezno. Visoke temperature i dug dan uzrokuju izbijanje biljaka u cvijet. Biljke koje cvjetaju postaju tvrde i gube okus.

• Špinat uzgajamo izravnom sjetvom. Optimalna temperatura za klijanje je 2–4°C. Dubina sjetve 4 cm.

  Prezimljujuće kulture za rane sjetve sijemo u razmaku 15×25 cm u rujnu, listovi se beru početkom travnja.

  Rane sjetve provodimo u veljači u razmaku 20–25×20–25 cm, listove špinata moguće je brati već krajem travnja.

  Špinat posijan u travnju može se brati u lipnju. Jesenske sorte posijane u kolovozu beremo početkom listopada.

• Špinat zahtijeva glinasto-pjeskovito tlo koje dovoljno zadržava vodu s optimalnom pH reakcijom tla 6 – 7,5. Biljke ne podnose kiseli pH.

• Špinat ne prihranjujemo gnojivima koja sadrže dušik, niti stajskim gnojem. Izbjegavamo fiziološki kisele oblike gnojiva. Kloridni oblici gnojiva nisu štetni. Prikladno je prihranjivanje dobro razgrađenim kompostom ili kalcijevim amonijevim nitratom. Špinat nije zahtjevan u pogledu hranjivih tvari.

• Na listovima i vegetativnim vrhovima nalaze se kolonije crnozeleno do crnosmeđe obojenih uši. Ako ugledate ove male crne kukce, biljke su napadnute lisnom uši. Prikladna zaštita je prskanje selektivnim insekticidima na bazi triazamata, pirimikarba itd.

  Špinat mogu ugroziti i puževi, posebno puževi golaci koji izjedaju njegove listove. Učinkovita zaštita je sakupljanje u nasadu.

  Značajan štetnik špinata je minerka. Napad se očituje na plojkama listova gdje su na početku tanki hodnici, postupno se šire u površinsko podminiranje. Ovi podminiranji dijelovi su u početku bjeli s prozirajućim larvama i izmetom, kasnije postaju smeđi i suše se. Listovi se često zbog napada cijepaju. Preparat prikladan za zaštitu je Sumithion Super.

• Listove beremo još prije cvjetanja. Beru se biljke s minimalno 6 razvijenih listova. Proljetne sorte imaju vegetacijsko razdoblje od 52 dana. Sorte za jesensku berbu 65 dana. Sorte namijenjene za proljetnu berbu 240 dana.