Grašak mozgavac rani

Pisum sativum

Grašak se uzgajao još u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem cijelog svijeta. Sadrži mnoge vitamine i djelatne tvari koje nam pomažu u boljoj obrambenoj sposobnosti cijelog organizma. Također je izvor bjelančevina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija i dr. Pripada među jednogodišnje kulture. Ova mahunarka pripada porodici mahunarki. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Na zrnati grašak čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu obradu u kuhinji. Šećerac, kada se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjemena. Okruglozrnati grašak koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu npr. u juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetli položaj, ali ne izravno sunce. Grašak pripada među hladnoljubive biljke. Najbolje mu ide pri temperaturama 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo osobito u vrijeme cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša graššku ne prija. Grašak pripada među penjačice, stoga im je potrebno osigurati oslonac. Ako uzgajamo grašak u redovima - zatežemo između njih konopac. Grašak se zadovoljava bilo kakvim osloncem - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahlijemo i uklanjamo korov.

• Sjetvu provodimo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Zrnati grašak sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, po zrnima 4 - 6 cm jedno od drugog. Sjeme sijemo na dubinu 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom količinom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušivati, ali isto tako ne smije dugo ostati podmočeno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili utrulim gnojem.

  Primjenjujemo prema potrebi fosforna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120 kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo pravilno pognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije prihranjivati.

• Graškov zrnožder - njegove ličinke izbušuju rupe u sjemenu. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasli kornjaši proždiru pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje u vrijeme cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je primjerena preventivna ranija sjetva graška.

  Prugasti listojedac - oštećuje listove. Listovi su od rubova pravilno izgriženi. Ličinke ovog kornjaša također oštećuju biljke, žive u kvržičastim tvorevinama na korijenima i uništavaju ih. Prikladna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša kovača. Biljke venu u redovima ili žarištu. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijenje je oštećeno, vidljivi su izraženi hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žutosmede i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije previše prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga mirovati ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelj graška su ptice, osobito sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Berba se odvija otprilike od polovice lipnja do polovice srpnja prema ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sjetve.

  Šećerac beremo čim su u mahunama slatki veliki grašak. Prikladno je jednostavno jednu mahunu isprobati, jesu li dovoljno zreli.