Grašak mozgavac

Pisum sativum

Grašak se uzgajao još u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem cijelog svijeta. Sadrži mnoge vitamine i aktivne tvari koje nam pomažu u boljoj otpornosti cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija i dr. Pripada jednogodišnjim kulturama. Ova mahunarka pripada obitelji mahunarki. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Na srcoliki grašak čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu pripremu u kuhinji. Šećerni grašak, kod kojega se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjemena. Okruglozrni grašak, koji ima visok udio škroba. Prikladan je za toplinsku obradu, npr. za juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svjetlo mjesto, ali ne izravno sunce. Grašak spada među hladoljubive biljke. Najbolje mu uspijeva na temperaturama između 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz.Obilno zalijevamo osobito u vrijeme cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša graškuće ne odgovara. Grašak spada među penjačice, stoga im treba osigurati potporu. Ako uzgajamo grašak u redovima - među njima zatežemo konop. Grašak se zadovoljava bilo kakvom potporom - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahljimo i uklanjamo korov.

• Sjetvu provodimo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Srcoliki grašak sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, po zrnima 4 -6 cm jedno od drugog. Sjeme sijemo na dubinu 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom dozom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušivati, ali istovremeno ne smije dugo ostati zamočvareno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili istrunjelim stajnjakom.

  Primjenjujemo prema potrebi fosforna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo uredno pognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije dodatno gnojiti.

• Grahov zrnožder - njegove ličinke izbušuju rupe u sjemenu. U svakom zrnu prebiva samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasli kornjaši žvaku pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje u vrijeme cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvatu i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je pravovremena ranija sjetva graška.

  Prugasti sjećkaš - oštećuje listove. Lisne plojke su s rubova pravilno izjedene. Ličinke ove bube također oštećuju biljke, žive u čvorićima na korijenju i uništavaju ih. Prikladna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i preparatima na bazi arsena.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša klikača. Biljke venu u redovima ili žarištima. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijenje je oštećeno, vidljivi su patrni hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žutosmede i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije previše prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga mirovati ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelj graška su ptice, osobito sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Žetva se odvija otprilike od polovine lipnja do polovine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerne graške beremo čim su u mahunama slatki veliki grašci. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu, jesu li dovoljno zreli.