Luk Stuttg. divovski - sjeme luka

Allium cepa - divovski Stuttgart

Luk je drevna povrtna kultura podrijetlom iz središnje Azije, koju su poznavali i stari Egipćani i Sumerani. Sadrži mnoge elemente - željezo, cink, magnezij, fosfor, kalij, natrij, kalcij, bakar, sumpor, pa čak i malo joda. Nadalje folnu kiselinu, vitamin C, E i niz vitamina B skupine. Luk liječi. Lukov sok s šećerom ili medom učinkovit je protiv kašlja. Jednako kao i čaj od luka, koristio se još u srednjem vijeku, gdje su s njim pokušavali liječiti kugu. Luk pomaže protiv crijevnih parazita. Poboljšava apetit, a zatim i probavu hrane, jer stimulira stvaranje probavnih enzima i žuči.

Poznajemo nekoliko vrsta luka – zimski, ljutika, bisernjak ili spomenuti kuhinjski. Dovoljno je samo odabrati i početi uzgajati!

Kako uzgajati luk

• Zahtijeva sunčano mjesto, ali ne izravnu sunčevu svjetlost. Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom količinom hranjivih tvari. Sjena mu ne odgovara. Najveće potrebe za zalijevanjem biljka ima nakon sjetve i tijekom formiranja lukovice. Za vlažnog vremena ne preporučujemo zalijevanje navečer. Postoji opasnost od napada plamenjače luka. Na istoj gredi ne preporučujemo uzgoj luka 4 - 5 godina, kako bi se smanjio napad štetnika i bolesti.

• Izravna sjetva: proljetnu sjetvu počinjemo od ožujka do travnja. Redovi bi trebali biti međusobno udaljeni 20 - 30 cm, dubina sjetve 15 - 20 mm. Sjetvu zimskih sorti provodimo od 20. kolovoza do kraja mjeseca. Luk bi do zime trebao razviti 3 - 4 lista. Zimske vrste beremo od svibnja do lipnja.

  Sadnja presadnica: luk se ne ljušti. Prije sadnje potrebno ih je namočiti u npr. Rovral 50WP ili Rovral FLO. Sadnju provodimo krajem ožujka. Sadimo u redove udaljene 25 - 30 cm. Razmak u redovima trebao bi biti 10 cm, dubina sadnje 4 - 6 cm.

• Luku najbolje odgovara propusno, hranjivo, pjeskovito-ilovasto tlo. Optimalni pH 6,5.

• Luk ima kratko vegetacijsko razdoblje, stoga ne treba mnogo hranjivih tvari. Ne podnosi izravno gnojenje stajskim gnojem. Prije sjetve ili sadnje gnoji se s 80g N, 30g P i 100g K. U fazi razvoja 2-3 lista 30g N u obliku nitrata. Pri prvom gnojenju - prije sjetve - primjenjujemo najviše dušika, ali najniži udio P2O5 i K2O. Luk je zahtjevan prema sumporu, koji primjenjujemo u obliku kalijevog sulfata. Možemo koristiti specijalna gnojiva namijenjena za lukovičaste biljke.

• Biljke napadaju muhe cvjetarice luka, koje polažu jaja uz vrat biljaka. Izležene ličinke proždiru biljku. Uništavamo ih preparatima Diazinon ili Sumithion. Luk uzgojen iz presadnica osjetljiv je na napad lisne minerce. Ona polaže jaja na listove nicajućeg luka. Ti se tada uvijaju, a biljka zatim polako odumire. Protiv ovog štetnika preventivno djelujemo već pri sadnji tako da gredicu pokrijemo netkanim tekstilom. Ako nismo primijenili tekstil, pomoći će neki od preparata Sumithion, Karate ili Dragon.

  Za vlažnog vremena postoji opasnost od napada plamenjače luka. Očituje se žućenjem listova i smeđim mrljama. Listovi odumiru, a luk truli. Bolest uništavamo Novozir-om ili Kuprikol-om.

• Luk beremo kada lišće počne žutjeti. Stabljike se počinju savijati prema tlu. Tada luk izvlačimo za lišće i možemo ga ostaviti jedan do dva tjedna da se osuši na gredi.