Glavata salata Dynamite

Lactuca sativa - Dynamite

Sjetva: u stakleniku od veljače, vani od sredine svibnja do početka srpnja

Klijanje: 7-14 dana pri 10-15 °C

Razmak: 25 x 30 cm

Berba: od kraja travnja do listopada

Salata je jednogodišnja biljka koja je uzgojena od divlje salate. Uzgaja se kao glavičasta i lisna forma s cijelim zaobljenim listovima svijetlozelene boje. Postoji nekoliko vrsta ovog povrća: rimska salata, polurimska salata, maslena glavičasta salata, lisne salate i konačno ledene salate.

Glavičasta i lisna salata najčešće se uzgaja. Prema uzgoju se može podijeliti na ranu, ljetnu, za sadnju u staklenik, grijane staklenike, vanjsku itd. Ledena salata ima čvrste, krhke listove, glavica podsjeća na kupus. Rimska salata podsjeća na kineski kupus. Gurmanima se često označava kao najukusnija salata. Ledena salata cijenjena je zbog krhkosti i čvrste glavice. Odlikuje se izvrsnim okusom i izvanrednom krhkošću.

Salate sadrže 10–15% proteina, 15–27% ugljikohidrata, 3–6% masti, 9–12% vlakana. Od vitamina imaju visok sadržaj C, E, A i PP, od sastojaka ne smijemo zanemariti sadržaj kalija, kalcija, fosfora, klora i magnezija. Ima minimalnu količinu kalorija, stoga je pogodna za dijete za mršavljenje. Glavičasta salata pogodna je za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim preljevom, eventualno s pečenom slaninom. Rimsku salatu također možemo pirjati s mesom, za rolice, nadjev, u rižoto itd. Mašti nema granica.

Kako uzgajati salate

• Pogodno je sunčano mjesto. Tijekom rasta redovito zalijevamo - radije manjim dozama, češće. Nužno je redovito uklanjanje korova s gredice. Biljke nikad ne uzgajamo na istom mjestu više od 2 godine zaredom. Preporučljivo je malčiranje salate organskim materijalom. Sprječava rast korova, zadržava vlagu i nižu temperaturu u vrućim mjesecima.

• Proljetne sorte sijemo u veljači u rasadnik. U ožujku ili travnju ih presađujemo na razmak 20–25×20–25 cm.

  Ljetne sorte sijemo izravno na gredicu u travnju, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×30 cm.

  Jesenske sorte sijemo izravno na gredicu u kolovozu, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×25 cm.

  Prezimljujuće sorte sijemo u listopadu izravno na gredicu.

  Sjeme izravno u tlo sijemo cca 1 cm ispod površine. Preporučljivo je sjeme prethodno namočiti. Nakon nicanja biljke je potrebno razrijediti na gore navedene razmake. Izbjegavamo pri razrjeđivanju zatrpavanje srca salate.

• Salata zahtijeva dobro propusno tlo s dovoljno lako dostupnih hranjivih tvari. Tla bi trebala biti lakša, dobro obrađena.

• Gredice namijenjene uzgoju salata potrebno je dobro pripremiti za njihov uzgoj. Pri pripremi gredica umješamo u tlo 3–5 kg komposta/m2, vapnujemo dozom od 3 kg vapnenca/m2 i dodajemo 1,8 P2O5/m2 i 14g K2O/m2.

  Pri gnojenju važno je paziti na prekomjerno gnojenje dušikom. U listovima se tada nakupljaju opasni nitrati. Gredice ne gnojimo stajskim gnojem!

• Bakterijska trulež salate očituje se isprva oštro ograničenim, tamnim mrljama koje crne. Napadnuti su prvi donji listovi koji su na zemlji.

  Nedostatak kalcija uzrok je rubne nekroze listova koji postupno smeđe i zatim odumiru. Tako oštećeni najčešće su vanjski listovi, ali to mogu biti i listovi skriveni unutar formiranih glavica. Tretiramo preparatom Champion 50 WP i provodimo dezinfekciju tla.

  Plijesan salate očituje se osobito na starijim listovima gdje nastaju svijetlozelene do žutozelene mrlje različitih veličina, često ograničene nervaturom. Mrlje se postupno povećavaju, suše i nekrotiziraju. Tretiramo s Rovral 50 WP ili Rovral FLO.

  Biljke nadalje napadaju siva plijesan i mogu ih objedati i puževi ili mogu biti napadnute lisnim ušima.

  Tretiramo ih odgovarajućim preparatima protiv gljivičnih bolesti. Važno je pridržavati se zaštitnog roka prije konzumacije.

• Lisnu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a rimsku tjedan dana dulje. Glavičastu, maslenu, rimsku i kovrčavu salatu potrebno je ubrati cijelu čim naraste do željene veličine.