Koraba rana Ametyst F1

Dvogodišnja biljka podrijetlom iz mediteranskog područja i zapadne Europe. Iz divlje biljke uzgojeno je mnogo kultivarnih sorti koje su vizualno vrlo različite: glavičasti kupus, obični kupus, prokulice, stabljikasti kupus, stočni kupus, brokula, cvjetača, keleraba.

Keleraba ima stabljiku dugačku maksimalno 20 cm iz koje izrastaju iznad gomoljike listovi s dugim peteljkama, a listovi ispod gomoljike odumiru. Najosnovnija podjela kelerabe je na plavu i bijelu, pri čemu su najranije bijele sorte. Osim izvrsnog okusa, keleraba je također bogat izvor vitamina B, C i E, kalcija, kalija, selena, cinka, željeza, folne i pantotenske kiseline. Konzumira se sirova, sama po sebi ima dobar okus ili kao dio povrćnih salata. Možemo je kuhati, pirjati, peći u pećnici, može se koristiti kao tikvica u tijestu umjesto krumpira za palačinke ili prepržiti u panaduri.

Kako uzgajati kelerabu

• Lokacija bi trebala imati vlažniju klimu, ne zahtijeva visoke temperature. Pazimo na ravnomjerno vlaženje tla, redovito zalijevamo srednjom količinom vode, okopavamo. Tijekom suše gomoljike odrvene, a nakon obilnijeg zalijevanja pucaju. Tlo na gredicama održavamo bez korova.

• Rane sorte: sijemo u veljači. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm sredinom travnja. Bijele rane sorte kelerabe ne podnose više temperature početkom ljeta. Proljetne sorte pri sadnji pokrivamo netkanim tekstilom.

  Ljetne sorte: sijemo u ožujku ili travnju. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm u prvoj polovici svibnja.

  Kasne sorte: sijemo na prijelazu travnja i svibnja. Rasad moramo posaditi najkasnije do sredine kolovoza.

• Biljke zahtijevaju ilovasto ili ilovasto-pjeskovito tlo s dovoljnim sadržajem humusa i dovoljno dostupnih hranjivih tvari. Optimalna pH vrijednost kreće se u rasponu 6–7,3.

• Prije sadnje poželjno je u tlo aplicirati industrijska gnojiva u dozi 30–60 g/m2 s omjerom hranjivih tvari NPK 1,5:1:2, prvu polovicu doze kod kasnih sorti ili kod izravne sjetve dodajemo pri sadnji, a drugu tijekom vegetacije.

• Oštećenje sušom očituje se pucanjem korijena, gomoljika i plodova, pri jačem oštećenju presušivanjem.

  Od štetočina na kelerabi se pojavljuju Buhač polja (Phyllotreta undulata), Buhač crni (Phyllotreta atra), Buhač kupusni (Phyllotreta nemorum) i Lisna uš kupusna (Brevicoryne brassicae).

  Od gljivičnih bolesti javlja se prvenstveno pepelnica.

• Kelerabu beremo probiranjem prema veličini. Rane sorte obično kada dosegnu veličinu od 4 cm. Nije preporučljivo brati biljke koje su procvjetale.