Glavati kelj Vertus - sjeme kelja

Brassica oleracea convar. capitata - Kupus

Dvogodišnja biljka koja u prvoj godini stvara glavice obavijene mjehurastim, režnjevitim listovima žutozelene do tamnozelene boje. Raste na kratkoj stabljici. Druge godine kroz glavicu izrasta cvjetna metlica s četveročlanim cvjetovima. Među najpoznatije sorte kupusa spadaju glavičasti kupus, kelj i prokulica.

Kupus je bogat vitaminom C, K i mineralnim tvarima. Sadrži mnogo vitamina (npr. B1, B2, B3, B9, C i K). Bogat je mineralima i mikroelementima (magnezij, selen, kalij, kalcij, fosfor ili željezo). Konzumacija kupusa snižava kolesterol, liječi krvne žile, potiče probavu i imunitet itd. Koristi se u juhama, umacima ili povrtnim salatama.

Kako uzgajati kupus

• Glavičasti kupus najbolje raste pri stalnoj temperaturi između 15 – 20 stupnjeva Celzija. Ne sadimo ih preblizu. To negativno utječe na prinos! Biljke su otporne na mraz. Bez problema podnose temperaturu od - 10 do - 15 °C. Zahtijevaju svijetlo ili polusjenovito mjesto. Početkom ljeta biljke zahtijevaju veliku količinu vode. Tlo nikada ne smije presušiti. Okolinu biljaka redovito kopamo i čistimo od korova. Također redovito vapnimo i gnojimo.

• Rane sorte sijemo u veljači u topli staklenik ili rasadnik. Sadnju provodimo u travnju na razmak 40×50 cm.

  Ljetne i polurane sorte sijemo od polovice travnja do svibnja izravno na mjesto na razmak 50×40 cm.

  Jesenske sorte sadimo do kraja srpnja izravno na mjesto na razmak 40–50×60 cm.

  Ozime sorte sadimo na razmak 40x40 cm do kraja rujna.

• Kasne sorte zahtijevaju srednje teška tla s dovoljnim sadržajem kalcija. Sorte namijenjene za poljski uzgoj i hladno forsiranje zahtijevaju lakša, glinasto-pješčana tla koja se brzo zagrijavaju. Optimalna pH vrijednost je 6-7.

• U jesen je preporučljivo u tlo unijeti 4–5 kg stajskog gnoja/m2, 5g P2O5/m2, 10–14 g K2O/m2. Ne zaboravljamo vapniti tlo. Dodatnu dozu 8—10 g dušika/m2 unosimo prije sadnje. Tijekom vegetacije dodajemo još 2–5 g dušika/m2, koju ravnomjerno podijelimo za primjenu u fazi 8–9 listova i prije stvaranja glavica.

• Najčešći štetnici kupusa su repičina puhača, kupusov bjelac i kupusova sovica. Od bolesti štete uzrokuje prvenstveno kila.

  Protiv kupusove sovice preporučljivo je koristiti sintetičke insekticide ili preparate na bazi 'Bacillus thuringiensis' u vrijeme izlijeganja gusjenica iz jaja.

  Protiv kile je preporučljivo vapnenje površina, uporaba dušičnog vapna, uništavanje zaraženih biljaka i dezinfekcija tla.

  Od kupusovih bjelaca možemo zaštititi biljke tako da ih posadimo npr. između rajčica.

• Rane sorte beremo u svibnju ili lipnju. Vegetacijsko razdoblje do berbe kreće se od 50-70 dana.

  Ljetne i polurane sorte imaju vegetaciju dugačku oko 120 dana. Berbu dakle provodimo u kolovozu do rujna.

  Jesenske sorte imaju vegetaciju dugačku 102–160 dana. Berbu provodimo u kolovozu do rujna.

  Ozime sorte imaju vegetacijsko razdoblje dugačko 240–250 dana. Možemo ih brati sve do siječnja.