Brokula APOLENA F1

Brassica oleracea convar. botrytis var. cymosa - Apolena F1

Brokula je bogata vlaknima, beta karotenom, vitaminima C i E, folnom kiselinom, mineralima, flavonoidima. Također ima nizak sadržaj šećera i masti, što je čini namirnicom ne samo vrlo zdravom, već i dijetalnom. Potječe iz Sredozemlja, s područja Apeninskog poluotoka. Jedna biljka daje čak i višestruku žetvu! Brokula štiti ljudski organizam od slobodnih radikala, toksina i karcinogenih tvari.

Za očuvanje vrijednih tvari bolje je brokulu termički obraditi na pari nego kuhanjem. Može se jesti i sirova. Priprema se dušenjem, kuhanjem, može se pržiti ili prokuhanu dodati u salate te često biva i dio smrznutih mješavina povrća. Listovi brokule su jestivi i mogu se pripremiti slično kao kupus!

Kako uzgajati brokulu

• Biljke podnose više temperature ljeti i niže u jesen. Brokula zahtijeva duboko, ilovasto-pješčano, humusno tlo s sadržajem kalcija i dovoljno organskih tvari. Ljetne vrućine uzrokuju prerani razvoj cvjetnih pupova i biljka brzo cvjeta, stoga je povoljna lagana polusjenu s hladnijim strujanjem zraka. Podnosi mraz do -6 °C. U razdoblju formiranja rozeta ograničavamo zalijevanje odozgo kako ne bismo smanjili kvalitetu jestivog dijela. Nikada ne dopuštamo da tlo na kojem uzgajamo brokulu potpuno presuši. Tlo u okolini održavamo bez korova i okopano.

• Proljetne kulture sijemo u siječnju ili veljači. U travnju ili svibnju ih presađujemo na gredicu na razmak 45×45 cm.

  Ljetne kulture sijemo od ožujka do svibnja. Na gredicu ih presađujemo u lipnju na razmak 50×45 cm.

  Jesenske kulture sijemo u lipnju. Presadnja na gredicu odvija se u srpnju na razmak 50×40 cm.

  Sjeme sijemo u sterilizirani supstrat. Klijanje zahtijeva dnevne temperature 15 do 18 °C, noću između 12-16 °C. Pogodni su pri proljetnoj sjetvi staklenici ili inspekti. Brokulu presađujemo na lokaciju kada ima najmanje 5 listova i čvršću stabljiku. Nakon presadnje pokrivamo brokulu netkanim tekstilom koji osigurava jednoliku temperaturu i istovremeno štiti usjeve od gubitka vode i napada štetnika.

• Pogodna su teža propusna tla s dovoljnim udjelom talne vlage i optimalnim pH 6–7,5. Brokula također ima visoke zahtjeve za kalcijem, alkalična tla stoga nisu pogodna.

• Mjesto presadnje treba biti dobro gnojena organskim gnojivima. Za poticanje rasta primjenjujemo višekomponentna gnojiva sa sadržajem bora i molibdena, jer je brokula osjetljiva na nedostatak ovih mikroelemenata. Doze dušika ne bi trebale prelaziti 20g/m2. Dolazilo bi do akumulacije dušika i time i taloženja opasnih nitrata u biljci, koja je tada nepodesna za konzumaciju. U jesen primjenjujemo na zemljište gnoj, kalcificiramo dolomitnim vapnom i dodajemo u tlo dozu od 6,5 g/m2 P2O5 i 45g/m2 kalijevog sulfata. Izbjegavamo gnojiva sa sadržajem klora.

• U kiselom tlu brokula može biti napadnuta kržljavošću korijena. "Izduživanje" rozeta brokule može biti uzrokovano nedostatkom molibdena. Uzrok može biti i oštećenje vegetacijskog vrha kupusovom muhom.

  Biljke napadaju buhače. Mlade sjetve održavamo vlažnima (vlaga buhaču ne odgovara) i pokrivene tekstilom.

Brokulu također napadaju kupusov cvijetar i kupusov surlaš. Drugi štetnik je kupusna uš. Napadnuti listovi su uvijeni, žute ili crvenilo. U slučaju napada kupusne uši preporučujemo trenutačnu likvidaciju posliježetvenih ostataka i odmah tretirati usjeve insekticidnim preparatima.

Povoljna je i zaštita od pepelnice i drugih gljivičnih bolesti fungicidnim preparatima.

• Vršnu rozetu beremo čim je čvrsta i pupoljci još nisu otvoreni. Sa berbom ne oklijevamo kako nam rozeta ne bi procvjetala. Nakon berbe vršne rozete kod većine sorti razvijaju se bočne rozete. One su manje, ali jednako krhke i ukusne kao glavna rozeta.