Salatni krastavac za staklenik TOLSTOJ F1

Cucumis sativus - Tolstoj F1

Krastavci nesumnjivo spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci za kiseljenje ili krastavci za salatu vjerojatno su najčešće uzgajana vrsta povrća. Duge glatke krastavce poznaje svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i tunelima s folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka je duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima velike duboko urezane, naizmjenično rastuće listove. Krastavci tvore velike žute jednopolne cvjetove muške i ženske, koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin koji razgrađuje bjelančevine i ubija bakterije i parazitske crve. Osim toga, mogu čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari koje nam u krastavcima nisu ukusne, navodno djeluju na rast tumora. Osim toga, slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji ima i protuupalna svojstva. Pri konzumaciji krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže pri dijetetskim režimima za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, poput salata ili za ukiseljavanje, od krastavaca se mogu napraviti različite kremaste salate, ali i kokteli i razni smoothieji.

Kako uzgajati krastavce

• Nije preporučljivo saditi krastavce tamo gdje su prije uzgajani krumpir ili jagode. Nasuprot tome, pogodni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko nikle sadnice održavamo rastresitim i čistim. Krastavci imaju plitko korijenje, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova pinciramo nakon petog lista, a kasnije i bočne izbojke nakon zametnutih plodova. Pinciranjem ubrzavamo berbu najmanje za četrnaest dana. Zalijevanje za vrijeme sunčeve žege nije preporučljivo, boluju od opeklina i peronospore. Listovi moraju biti suhi noću, stoga je poslijepodnevno zalijevanje potpuno neprikladno i zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca preporučljivo je koristiti PVC foliju koja će zaštititi sadnice od mogućih padova temperatura. Najprikladnija je crna netkana tekstilija.

• Sjeme krastavaca može se sijati izravno u gredicu, otprilike oko 20. svibnja. Krastavci su prilično osjetljivi na temperaturne šokove, stoga temperature ne bi trebale padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je preduzgoj, čime se izbjegava pepelnica krastavaca. Sjetva se može provoditi već od sredine travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu po jednom sjemenu izravno u lončiće ili sadbene posude. Možemo preduzgajati uz prozor u interijeru ili stakleniku. Sadnice se preduzgajaju u trajanju od 12 – 16 dana, a prikladna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Premokrivanje ne prija ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako uginuti. Sadnice ponovno postavljamo na ciljno mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, pognojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro uležanim gnojem, odnosno kompostom. To se ostavlja tako pripremljeno još 2 do 3 tjedna da slegne. Tijekom vegetacije može se prihranjivati razrijeđenom kravljom gnojovkom s fermentiranim pilećim izmetom. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, posebno namijenjeno za krastavce. Možemo aplicirati i Cererit ili Floran.

• Sisajuće štetočine poput lisnih uši, štitastih uši ili grinja mogu pri jakoj napadi značajno oslabiti naše uzgajane biljke. Od gljivičnih bolesti prevladavaju plijesni poput peronospore krastavaca, crne truleži plodova, pepelnice. Preporučljivo je kao prevenciju, ne samo protiv sisajućih štetočina, već i protiv gljivičnih bolesti, koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretiranje protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo primijetiti otprilike kod mjesec i pol starih biljaka. Na listovima se počinju stvarati zelenkastije nepravilne mrlje koje s vremenom žute. Listovi se naboraju i deformiraju. Prenose ga štetočine poput lisnih uši ili štitastih uši. Zaštita je uništavanje sisajućih štetočina koje prenose bolest i uništavanje biljaka u slučaju zaraze.

• Krastavce beremo najmanje dva do tri puta tjedno. Pri berbi pazimo da ne pocijepamo sadnice krastavaca i ne oštetimo izbojke. Beremo zrele plodove.