Krastavac za salatu u plastenik Twenty F1

Cucumis sativus - Twenty F1

Krastavci nedvojbeno spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci kiseljkaši ili salata krastavci su vjerojatno najčešće uzgajana vrsta povrća. Duge salata krastavce zna svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i pod folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima velike duboko izrezane, naizmjenično rastuće listove. Krastavci tvore velike žute jednopolne cvjetove muške i ženske, koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin koji razgrađuje bjelančevine i ubija bakterije i parazitske crve. A uz to još mogu čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari koje nam u krastavcima ne ugađaju, navodno djeluju na rast tumora. Osim toga, slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji ima dodatno i protuupalno djelovanje. Pri konzumaciji krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže pri dietama za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, kao što su salate ili ukiseljavanje, od krastavaca se mogu praviti i razne kremaste salate, ali i kokteli i razni smoothie napitci.

Kako uzgajati krastavce

• Nije preporučljivo saditi krastavce tamo gdje su prije uzgajani krumpir ili jagode. Nasuprot tome, pogodni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko nikle sadnice održavamo rahlo i čisto. Krastavci su plitko ukorijenjeni, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova pinciramo iza petog lista, a kasnije i bočne izdanke iza plodova. Pinciranjem ubrzavamo berbu najmanje za četrnaest dana. Zalijevanje za vrijeme jakog sunca nije preporučljivo, pate od opeklina i plamenjače. Listovi moraju biti noću suhi, pa je zato popodnevno zalijevanje potpuno neprikladno te zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca preporučljivo je koristiti PVC foliju koja će zaštititi sadnice od mogućih padova temperatura. Najpogodnija je crna netkana tkanina.

• Sjeme krastavaca može se sijati direktno u gredicu, i to oko 20. svibnja. Krastavci su relativno osjetljivi na temperaturne šokove, zato temperature ne bi smjele padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je predzgoj, kada izbjegavamo plamenaču krastavaca. Sjetvu je moguće provoditi već od polovice travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu po jedno sjeme direktno u lončiće ili posudice za sadnice. Možemo predzgojiti iza prozora u interijeru ili stakleniku. Sadnice se predzgajaju tijekom 12 – 16 dana, a pogodna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Prekomjerno vlaženje ne odgovara ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako uginuti. Sadnice ponovno smještamo na ciljano mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, gnojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro odležanim stajskim gnojem, odnosno zrelim kompostom. Taj se tako pripremljen ostavlja još 2 do 3 tjedna da se slegne. Tijekom vegetacije može se prihnojivati razrijeđenom kravljom gnojovkom s fermentiranim kokošjim izmetom. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, namijenjeno posebno za krastavce. Možemo aplicirati također Cererit ili Floran.

• Sisajući štetnici kao što su npr. lisne uši, štitaste uši ili grinje mogu pri jakom napadu znatno oslabiti biljke koje uzgajamo. Od gljivičnih bolesti prevladavaju plamenjače kao što je plamenjača krastavaca, crna trulež plodova, pepelnica. Preporučljivo je kao prevenciju, ne samo protiv sisajućih štetnika, već i protiv gljivičnih bolesti koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretiranje protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo primijetiti kod otprilike mjesec i pol starih biljaka. Na listovima se počinju stvarati zelenkaste nepravilne mrlje koje s vremenom žute. Listovi se naboraju i deformiraju. Prenose štetnici kao što su npr. lisne uši ili štitaste uši. Zaštita je uništavanje sisajućih štetnika koji prenose bolest i uništavanje biljaka u slučaju napada.

• Krastavce beremo najmanje dva do tri puta tjedno. Pri berbi pazimo da ne pocijepamo sadnice krastavaca i ne oštetimo izdanke. Beremo zrele plodove.