Grašak mozgavac vrlo rani Premium

Pisum sativum - Premium

Grašak se uzgajao već u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo diljem svijeta. Sadrži brojne vitamine i aktivne tvari koje nam pomažu u poboljšanju otpornosti cijelog organizma. Također je izvor bjelančevina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija itd. Spada u jednogodišnje kulture. Ova mahunarka pripada obitelji leguminoza. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlo do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Grašak za ljuštenje, čija su sjemena pogodna za zamrzavanje i svježu pripremu u kuhinji. Šećerac grašak, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna uključujući sjemena. Glatki grašak, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu, npr. za juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetlo mjesto, ali ne izravno sunce. Grašak spada u hladoljubive biljke. Najbolje uspijeva pri temperaturama 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo osobito tijekom cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presušiti. Suša ne pogoduje grašku. Grašak spada u povijuše, stoga im je potrebno osigurati potporu. Ako uzgajamo grašak u redovima - između njih natežemo konop. Grašak će biti zadovoljan bilo kakvom potporom - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahljamo i uklanjamo korov.

• Sjetvu provodimo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Grašak za ljuštenje sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, a zrna 4 - 6 cm jedno od drugog. Sjemena sijemo na dubinu 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom dozom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušivati, ali također ne smije dugo ostati zamočvareno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili pregnijelim gnojem.

  Primjenjujemo prema potrebi fosfatna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120 kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo pravilno pognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije dodatno gnojiti.

• Bruchus pisorum - njegove ličinke izbušuju rupe u sjemenkama. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kakvoću i klijavost graška. Odrasli kornjaši jedu pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje tijekom cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je prikladno ranije sijanje graška.

  Sitona lineatus - oštećuje listove. Listovi su od rubova pravilno izjedeni. Ličinke ovog kornjaša također oštećuju biljke, žive u kvrgastim izraslinama na korijenima i uništavaju ih. Prikladna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenskim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke kornjaša kovačića. Biljke venu u redovima ili žarištima. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijenje je oštećeno, vidljivi su očiti hodnici. Ličinke su valjkastog oblika i tvrde, sjajne, žućkasto-smeđe i otprilike tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije previše prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga mirovati ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelj graška su ptice, osobito sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo plašila, zamke ili mreže.

• Žetva se odvija otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerac grašak beremo čim su u mahunama slatki veliki grašci. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu, jesu li dovoljno zreli.