Kelj lisnati KADET

Brassica oleracea convar. Acephala

Biljka je bogata vitaminom A, C, E i mineralnim tvarima, osobito željezom, kalcijem, magnezijem, kalijem i fosforom. Još jedna prednost je visok sadržaj vlakana koja podržavaju pravilno funkcioniranje crijeva. Snižava razinu kolesterola. U kuhinji se koristi kao kupus ili špinat.

Kelj je dvogodišnja biljka. Formira stabljiku visoku oko 1 m koja nosi rozetu kovrčavih listova. Svaki list je relativno velik i teži približno 150 - 200 g. Listovi su zelene ili karminske boje.

Kako uzgajati kovrčavi kelj

• Zahtijeva svijetlo ili polusjenovito mjesto. Na početku ljeta biljke zahtijevaju velike količine vode. Tlo nikada ne bi smjelo presušiti. Okolinu biljaka redovito okopavamo i čistimo od korova. Također redovito vapnimo i gnojimo. Ako biljke previsoko narastu i nisu stabilne, zabijemo kolac uz svaku i privežemo ih.

• Sjeme sijemo izravno na gredicu od kraja svibnja do sredine lipnja na razmaku 50 do 60 x 50 cm.

• Biljke uspijevaju na propusnim, srednje teškim do teškim glinenim tlima koja su bila temeljito pognojene. U jesen tlo posipamo vapnenom prašinom za održavanje pravilnog zasićenog pH.

• Približno 2 tjedna prije sadnje aplikujemo 60 g univerzalnog NPK gnojiva ili granuliranog stajskog gnoja po kvadratnom metru. Zatim redovito prihranjujemo i vapnimo.

• Najčešći štetnici kupusa su kupusna buhača, kupusni bjelac i kupusna sovica. Od bolesti štetu uzrokuje prvenstveno čvorasta glavonja.

  Protiv kupusne sovice preporučljivo je koristiti sintetske insekticide ili preparate na bazi 'Bacillus thuringiensis' u vrijeme izlijeganja gusjenica iz jajašaca.

  Protiv čvoraste glavonje preporučljivo je vapnjenje zemljišta, uporaba dušičnog vapna, uništavanje zaraženih biljaka i dezinfekcija zemljišta.

  Biljke možemo zaštititi od kupusnih bjelaca tako da ih posadimo npr. između rajčica.

• Listove beremo od ljeta do zime. Beru se donji listovi, vrh se opetovano obnavlja.