Uspješno uzgajamo krastavce

Uspješno uzgajamo krastavce

Za početak je potrebno krastavac upoznati i iz povijesti. Krastavac sjemenjak (lat. Cucumis sativus) je biljka iz porodice tikava i potječe iz Indije i Kine. Njegov plod nazivamo krastavcem, a uzgojiti ga i naposlijetku ukiseljeti u vlastitom, bilo već slatko-kiselom rasolu ili prema bakinoj recepturi koja se prenosi generacijama, san je svakog vrtlara i njegove drage gospe.

Kako dakle s krastavcima, da bi urod bio što veći, plodovi i biljke što zdraviji, a radost od uzgoja također.

Tlo za uzgoj krastavaca možemo nahraniti kompostom ili stajskim gnojem. Za krastavce su pogodnija topla (humusom i kompostom nahranjena), srednje teška tla.

Ako imamo vlažno i hladno tlo, bolje je saditi krastavce na humke, pod koje stavimo gnoj koji zagrijava biljku.

Korijenje krastavaca treba zrak, stoga se ne sadi previše duboko. Pri uzgoju krastavaca možemo također raditi s crnom netkanom tekstilijom, bilo za pokrivanje tla ili za noćno pokrivanje biljaka (ako uzgajamo na gredici).

Najčešće uzgajamo dvije vrste krastavaca, i to:

• krastavac salatni (zmijasti) - veće je veličine s glatkom kožicom, pogodan kako već naziv govori za salate i izravnu konzumaciju
• krastavac kiseljak - manje je veličine, kožica je hrapavija, ne ljušti se i namijenjen je izravnoj konzumaciji i uglavnom za ukiseljavanje i ukuhavanje u staklenkama zbog svog slanog okusa

Preduzgoj krastavaca

Sjemenke krastavaca sijemo u sanduke i nakon stvaranja 2-3 lista možemo dalje presađivati. Ako želimo otpornije biljčice, možemo ih još pojedinačno presaditi u zasebne lončiće napunjene do 3/4 zemljom i kako biljčica raste, postupno joj možemo dosipavati zemlju.

Sjetva krastavaca

sjetva - preduzgojene biljčice sijemo na gredicu u razmaku 20x30 cm.

zalijevanje - s zalijevanjem oprezno, zalijevamo samo kod korijena, najbolje kap po kap tako da pripremimo crijevo za navodnjavanje u koje napravimo sitne otvore. Ako bi nam pošlo za rukom zalijevati vodom temperature 20°C bilo bi to idealno. Za hladnog vremena štedjemo s zalijevanjem.

pinciranje - glavni izbojak pinciramo iza trećeg do četvrtog lista. Time potičemo stvaranje bočnih izbojaka na kojima biva više ženskih cvjetova, a time i plodova.

berba - krastavce beremo veličine max. 6-7 cm. Time se sprječava eventualna gorčina kod krastavaca. Sada su međutim sadnice već toliko dobro oplemenjene da se gorčina pojavljuje samo rijetko.

Možemo uzgoj u osnovi sažeti u svojevrsnih deset zapovijedi koje su općenito primjenjive i ako se njih budete držali, uspjeh je zagarantiran.

• osnova je odabir otporne sorte (npr. Karen, Dalila, Admira), koja će svojim snažnijim rastom djelomično nadvladati plijesan.
• krastavcima osigurajmo sunčanije i prozračnije mjesto s humusnim tlom dobro opskrbljenim vodom. Nepovoljna su mjesta u sjeni, polusjeni, zatvorena, gdje se dugo zadržava vlažnost zraka.
• uvijek se isplati pridržavati se plodoreda, kako je navedeno na pakiranju sjemena. Mijenjajte također parcele gdje uzgajate krastavce ili drugu tikvicu nakon 3-4 godine.
• krastavci trebaju potporu kako bi se mogli penjati bilo horizontalno ili vertikalno. To je važno za brzo sušenje listova, na kojima se tako ne može zadržati plijesan.
• kod zalijevanja pridržavajmo se redovitog kapanjem zalijevanja kod korijena. Tako ne vlaži listove kao kod zalijevanja prskanjem ili rošenjem. Uvijek se trudite da listovi biljke nakon zalijevanja što prije osuše.
• ujednačena i dostatna prehrana biljaka potiče njihov rast, također ako su već djelomično napadnuti plijesnima, novi izdanci mogu tzv. prerasti plijesan
• prehrana i prskanje krastavaca potpuno ovisi o vremenu, koje je uvijek dobro pažljivo pratiti. Ako se približava višednevno kišno razdoblje, preventivno tretiramo biljke.
• pravodobna kemijska zaštita je neophodna. Prskanja ali ne koristimo više od 3 puta po sezoni, ne neposredno prije berbe.
• tijekom vegetacije možemo tretirati npr. Dithane. Ali dobro pročitajte način zaštite i pridržavajte se karence prskanja.
• spomenute preparate i postupke možemo primijeniti i na druge tikvaste biljke.

Krastavac i upotreba

Krastavac se sastoji od 90% vode. Niskokalorični je i stoga ga možemo konzumirati u velikim količinama i tijekom redukcijskih dijeta. Vrlo je pogodan i osvježavajući u ljetnim mjesecima, gdje nam pomaže održavati i režim unosa tekućine. S obzirom na visok sadržaj vode i kalija djeluje diuretički i pomaže u odvodnji organizma. To je važno za ljude s visokim krvnim tlakom ili ljude koji pate od gihta ili upale mokraćnog sustava.

Krastavac se najčešće uzgaja za daljnju preradu i to kiseljenje i ukiseljavanje. Ukiseljavamo u pripremljenoj salamuri, zajedno s lukom, mrkvom, koprom. Netko dodaje peršin, sjemenke gorušice. Recepti su različiti od obitelji do obitelji, neki sastojci i priprema salamure se čuvaju kao tajna i ovise o ukusu pojedinca.

Salatni krastavac najčešće koristimo u hladnoj kuhinji. Ukusan je svjež narezani na kolutove u osvježavajućim povrćnim salatama. Naribani u klasičnoj češkoj salati u slatko-kiseloj salamuri s paprom, ili možemo pripremiti ukusni tzatziki.

Uvijek je ispravno koristiti sezonsko povrće iz vrta, dakle ono što nam upravo izraste, to preradimo i konzumiramo. Tako unesemo u tijelo najviše vitamina.

RECEPT: Tzatziki pripremamo jednostavno. Salatu krastavac ribamo na ribaču, iscjeđujemo višak vode, miješamo s češnjakom, koprom, solju i bijelim jogurtom, sve promiješamo i poslužujemo kao umak uz meso. Tzatziki je pogodan i kao ukusna užina uz prepečenu bagetu.

Koru salate krastavca možemo koristiti kao masku za lice. Voda sadržana u krastavcu hidratizira kožu, što je korisno i u ljetnim mjesecima.

Ukiseljavate krastavce - podijelite recepte s prijateljima na Facebooku!

Naručite plodno sjeme već sada!

Krastavac s jogurtom možemo također koristiti za liječenje opečene kože od dugotrajnijeg sunčanja u obliku obloga.

Autor: Hana Michalíková