Svježi špinat sa vrta

Špinat je lisnato povrće puno vitamina. Potječe iz Perzije, u Europu je stigao zahvaljujući križarskim ratovima. Latinski spinacea oleracea. Listovi špinata su tamnozeleni, peteljkasti, ovalni sa zaobljenim vrhom.

• špinat je jednogodišnje i ozimo lisnato povrće
• špinat sijemo rano u proljeće ili u jesen u redove udaljene 30 cm jedan od drugog
• biljke beremo pri visini od 5 cm, ili pročupavamo listove cca 2,5 cm iznad tla, kako bi biljke mogle ponovno narasti
• berbu možemo produžiti postupnim sjetvama

Špinat je vjerojatno najviše proslavio Popaj Mornar. Paradoksalno, špinat baš i nije toliko izvor snage i željeza, ali sadrži bogat spektar drugih važnih vitamina. Npr. vitamin A, C, E, K koji utječe na zgrušavanje krvi, antioksidanse koji smanjuju rizik od infarkta i prevenciju raka, folnu kiselinu, kolin, inozitol koji usporavaju ateroskleroza arterija, kalcij, fosfor i drugo.

Većina nas poznaje špinat samo iz smrznute kocke. Svježi listasti špinat možemo koristiti u mnogim receptima npr. u lasagni, slanim palačinkama, kao dinstanu prilog uz meso, na maslacu itd. Ne bojte se pripreme, čak i ako ste kuhinjski početnik. Vidjet ćete kako ugodno špinat obogaćuje vaš jelovnik.

Zdravu salatu možemo stvoriti miješanjem listastih salata i listića svježeg špinata. Sočan okus će vas ugodno iznenaditi. Listovi špinata imaju začinjeniji okus od listastih salata.

Špinat se sastoji od 90% vode, zato ga nepotrebno ne prekuhavamo.

Špinat je pogodan pri redukcijskoj dijeti.

Kada saditi špinat?

Špinat zahtijeva glinasto, vlažnije, neutralno (6,5 - 7,5 pH), nebarovito tlo i sunčan položaj. Presadnice uzgajamo ili u mašteriji ili u stakleniku. Sjeme stavljajte u redove koji su međusobno udaljeni 7 cm i gušće nego obično. Tijekom klijanja održavamo vlažnije tlo.

Možemo koristiti i bijelu zaštitnu tkaninu koja odbija sunce i sprječava isparavanje vode iz gredice.

Uvijek se pridržavamo sjetve prema uputama na pakiranju.

Klasični špinat ima okruglo sjeme. Sjemena mogu biti bodljikava ili s hrapavom površinom.

Špinat je brzo povrće, nakon sadnje vrlo brzo ide u cvijet. Zato sadimo rano u proljeće (ožujak, travanj) ili u jesen (kraj kolovoza). Listove možemo brati već 45 dana nakon sadnje. Najbolje špinat zrije pri temperaturi 12-15°C.

Za jednu godinu se može špinat posijati i pobrati 3 puta uzastopno. Špinat možemo postupno dosijevati. Ako već ima cvjetove, listovi mogu biti gorki, zato uvijek beremo listove prije cvjetanja.

Špinat je u našim uvjetima otporan na mraz. Ozime sorte sijemo direktno na gredicu prvi ili drugi tjedan u rujnu. Bolje je odabrati sunčan dan kada je tlo još malo zagrijano.

Na gredici sadimo špinat u razmaku 30x30 cm. Listovi špinata tvore bogat grmić, prekrasnu ružicu koju postupno otkinjavamo.

Lisnatni špinat ima korijenje plitko ispod površine, stoga kopamo oprezno.

Sjeme špinata možete pomiješati sa sjemenom uobičajeno uzgajanih lisnatih salata. Tako ćete dobiti šaroliku mješavinu kako po obliku listova, tako i po okusima na jednoj gredici. Liste tako možete brati istovremeno.

Kod špinata kao i kod druge lisnate zelenjave pratimo razinu nitrata, prihranujemo samo preporučenim gnojivima ili prirodnom koprivnom gnojovkom. Gnojimo između redova.

Zanimljivost je jagodni špinat (chenopodium foliosum), koji je napola ukrasni a napola jestivi. Ima sitne plodove slične malinama. Oživjet će svaki prazan kutak vrta.

Lisnata zelenjava koja ne ide u cvijet i dobro je oplemenjenja je lisnatni špinat - novozelandski (Tetragonia expansa), koji tvori razgranate grmove sa šiljastim strelastim listovima.

Špinat je zahvalna biljka koja vam pruža vitamine tijekom cijele godine. Ubrane listove možemo čuvati u zamrzivaču.