Rukola - lisnato povrće u usponu - jednostavna je za uzgoj vrsta kupusnjača podrijetlom iz Sredozemlja. Bogata je vitaminima. Zahvaljujući svom izražajnom okusu, najviše se koristi u gastronomiji.

Ukratko: Rukola je višegodišnja lisnata biljka iz porodice krstašica podrijetlom sa Sredozemlja, jednostavna za uzgoj na gredici, u posudi ili na vati. Sije se od proljeća do kolovoza, na vati nikne za 7 do 10 dana, a listići se mogu brati nakon otprilike 14 dana. Što se više bere, to brže ponovno raste.

Vrijeme sjetveod proljeća do kolovoza
Nicanje na vati7–10 dana
Berba na vatinakon cca 14 dana do šest tjedana
Razmak redova na gredici20 cm
Visina biljkedo 20 cm, u cvatnji 40–60 cm
Staništesunčano mjesto

Rukola - lisnato povrće u usponu

Rukola (lat. Rucola selvatica) - poznata je i pod nazivom Wild rucola, pod kojim se uzgaja uglavnom u inozemstvu. Porijeklom je iz Sredozemlja. U Hrvatskoj je teško nabaviti pravo sjeme Rukole. Često se zamjenjuje s Roketom sjatom (koju također imamo u ponudi). Radi se o dvije različite biljke, s različitim okusom.

Rukola je višegodišnja biljka. Što je više berete, to više raste. Stvara bujan i osobito ukusan pokrov na vašoj gredi. Cvjeta žuto, ima sitno sjeme, oštriji gotovo orašasti okus. Sjeme se koristi za proizvodnju Dijonske gorušice. Listovi su uži, izduljeniji i izrezaniji. Slični listu maslačka. Zimu preživljava kao korijen, koji na proljeće izbija. Izvrsno se brza. Neiskorištene biljke zajedno s korijenjem mogu se premazati pijeskom preko zime i u proljeće posaditi, izbijaju vrlo brzo.

Roketa sjata (lat. Eruca sativa) također je biljka iz porodice krstašica. S Rucolom su vrlo slične. Roketa je jednogodišnja, cvjeta bijelo, ima veće sjeme, od kojeg se također proizvodi pikantna gorušica, može se uzgajati i na vatici.

Još jedna biljka iz ovih gorušičnih biljaka iz porodice krstašica je Uskolisni kres (lat. Diplotaxis tenuifolia) - naziva se i divlja roketa ili divlja rukola. Ova biljka raste divlje uz staze i putove. Listići su jestivi i ukusni. Stvara brojna visoka cvjetna stabljike. Cvjetovi su žućkasti.

Listove rukole moguće je kupiti i u supermarketima, uvoze se osobito iz Italije i Austrije, kilogram se međutim kreće u višim iznosima oko 200-400 kn/kg, stoga je jednostavnije i jeftinije uzgojiti ovu ukusnu i zdravu biljku.

Pogodna je i za mali vrt. Naraste do visine max. 20 cm, pri cvjetanju 40-60 cm.

Uzgajamo Rukolu sjatu

Rukola sjata – ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Sadi se od proljeća do kolovoza. Uzgoj može biti i zabava za djecu. Bilo da se radi o uzgoju na vatici (i tijekom zimskih mjeseci), ili uz pomoć trakica za sjetvu na gredama, ili u žardinjerama. Rukola nam izraste bilo kod kuće na prozorskoj dasci, bilo na balkonu, bilo na gredi. Rukola raste doista brzo i bujno. Ako želimo kultiviranu gredu, posadite je radije u žardinjeru i unaprijed ograničite njezin prostor.

Rukolu uzgajamo:

  • na vati - uzgoj kod kuće - ako uzgajamo na vati, pripremimo poslužavnik na koji stavimo celulozu (vatu) i zalijemo vodom. Ravnomjerno posijemo sjemenke. Nakon cca. 7-10 dana rukola će nikuuti, a nakon cca. 14 dana do šest tjedana možemo brati sočne listiće.
  • u posudi - rukolu također možemo uzgajati na balkonu u posudi. U supstratu raste bolje. Supstrat pruža više hranjivih tvari. Biljci omogućujemo redovito zalijevanje. Listiće uzimamo i konzumiramo također redovito. Biljka brzo ponovno izraste i listići dorastu.
  • na gredicama - rukolu sijemo u redove udaljene 20 cm jedan od drugog. Rukola je "nezmar", što je više beremo, to više izrasta. Ako biljci ne oštetite korijen, ponovno će izrasti i tako pružati višestruku berbu. Tvori neuništiv pokrov. Prezimi kao korijen koji u proljeće izraste. Ovaj korijen možemo sačuvati i presaditi.

Rukoli odgovara sunčano mjesto. Pogodna je i za mali vrt. Dorasta do visine 20 cm, kod cvjetanja i 40-60 cm. Odlično se razmnožava. Povrtne gredice u manjem vrtu, ali i općenito preporučujemo uže. Praktičnije su za okopavanje i plijevljenje. Udaljenost između dvije stazice ne bi trebala biti veća od 1,2 m. Ova širina je optimalna za sadnju i rast biljaka.

Sjemenske trake

Pri sjetvi biljaka pomoću sjemenskih traka otpada vremenski zahtjevno razrjeđivanje. Sjemenke su ovdje već postavljene u pravilnim razmacima. Idealne su sjemenske trake i pri uzgoju povrća u balkonskim posudama, gdje doista nema previše mjesta.

Uvijek se trudite pridržavati određenih razmaka pojedinačnih sjemenki pri sjetvi, kako bi svaka biljka imala pravo na punopravni prostor za svoj pravilan rast i dala vam što bolju žetvu.

Primjena rukole

Rukola sadrži mnoge vitamine koji koriste ljudskom zdravlju, jača imunitet, povećava apetit, pomaže u borbi protiv umora. Sadrži vitamin C i beta-karoten. Ima detoksikacijske učinke, čisti krv, sadrži antikancerogene tvari (protiv nastanka raka).

Rukola ima vrlo bogatu i ukusnu primjenu u kulinarskoj umjetnosti - ima odličan okus u salatama, tjestenini, pizzi, zalogajima, općenito u mediteranskoj kuhinji (listovi rukole otkriveni su u Bologni), gdje je dio tradicionalnih jela. Rukola je izrazito papričasta. Blago gorka, s nezamjenjivim okusom. Odlično se dopunjuje s ekstra djevičanskim maslinovim uljem i balzamičnim octom u povrtnim salatama.

Također se koristi za pripremu talijanskog pesta.

Recept za rukola pesto:

Ukusni, jednostavni i izvrsni pesto za tjesteninu (može se mazati i na prepečenu bagetu) pripremit ćemo od snopa lišća rukole, pinija (mogu se koristiti i indijski oraščići), ekstra djevičanskog maslinovog ulja, parmezana, kapi limuna, soli i papra.

Sve izmiksamo ili ručno zdrobimo i izribamo u mužaru. Tako pripremljeni pesto umiješamo u tjesteninu. Možemo njime namazati i tradicionalnu talijansku ciabuttu (pecivo) ili dodati u salatu (mozzarella, cherry rajčice, lišće bosiljka). Svježi mirisni pesto ne može se usporediti s konzerviranim. Osnova pesta može biti i bosiljak. Njega možemo koristiti umjesto rukole, ostali sastojci ostaju isti.

Zdravi klice

Rukolu također možemo pustiti da proklija i iskoristiti cijelu biljčicu u različitim varijantama za konzumaciju. Klice su sastavni dio zdrave prehrane.

Klice ne sadrže konzervanse, sadrže mnogo provitamina A, vitamina B1, B2, B12, E, K, minerale - ponajprije kalcij, magnezij, fosfor i željezo. U klicama ćete pronaći i cijeli niz korisnih enzima koji potiču probavu i cjelokupnu funkciju probavnog sustava.

Klice su prikladne za djecu već od 1. godine i podupiru pravilan rast. Zdrave klice mogu biti dio salata, namaza, juha ili povrtnih jela.

Za uzgoj je moguće koristiti posebne posude koje su stvorene za besprijekoran uzgoj klica.


Autor: Hana Michalíková

Trebamo vašu privolu za korištenje kolačića kako bismo vam, među ostalim, mogli prikazivati informacije povezane s vašim interesima.