Rukola - lisnato povrće u usponu - jednostavna je za uzgoj vrsta kupusnjača podrijetlom iz Sredozemlja. Bogata je vitaminima. Zahvaljujući svom izražajnom okusu, najviše se koristi u gastronomiji.
Ukratko: Rukola je višegodišnja lisnata biljka iz porodice krstašica podrijetlom sa Sredozemlja, jednostavna za uzgoj na gredici, u posudi ili na vati. Sije se od proljeća do kolovoza, na vati nikne za 7 do 10 dana, a listići se mogu brati nakon otprilike 14 dana. Što se više bere, to brže ponovno raste.
| Vrijeme sjetve | od proljeća do kolovoza |
|---|---|
| Nicanje na vati | 7–10 dana |
| Berba na vati | nakon cca 14 dana do šest tjedana |
| Razmak redova na gredici | 20 cm |
| Visina biljke | do 20 cm, u cvatnji 40–60 cm |
| Stanište | sunčano mjesto |
Rukola - lisnato povrće u usponu
Rukola (lat. Rucola selvatica) - poznata je i pod nazivom Wild rucola, pod kojim se uzgaja uglavnom u inozemstvu. Porijeklom je iz Sredozemlja. U Hrvatskoj je teško nabaviti pravo sjeme Rukole. Često se zamjenjuje s Roketom sjatom (koju također imamo u ponudi). Radi se o dvije različite biljke, s različitim okusom.
Rukola je višegodišnja biljka. Što je više berete, to više raste. Stvara bujan i osobito ukusan pokrov na vašoj gredi. Cvjeta žuto, ima sitno sjeme, oštriji gotovo orašasti okus. Sjeme se koristi za proizvodnju Dijonske gorušice. Listovi su uži, izduljeniji i izrezaniji. Slični listu maslačka. Zimu preživljava kao korijen, koji na proljeće izbija. Izvrsno se brza. Neiskorištene biljke zajedno s korijenjem mogu se premazati pijeskom preko zime i u proljeće posaditi, izbijaju vrlo brzo.
Roketa sjata (lat. Eruca sativa) također je biljka iz porodice krstašica. S Rucolom su vrlo slične. Roketa je jednogodišnja, cvjeta bijelo, ima veće sjeme, od kojeg se također proizvodi pikantna gorušica, može se uzgajati i na vatici.
Još jedna biljka iz ovih gorušičnih biljaka iz porodice krstašica je Uskolisni kres (lat. Diplotaxis tenuifolia) - naziva se i divlja roketa ili divlja rukola. Ova biljka raste divlje uz staze i putove. Listići su jestivi i ukusni. Stvara brojna visoka cvjetna stabljike. Cvjetovi su žućkasti.
Listove rukole moguće je kupiti i u supermarketima, uvoze se osobito iz Italije i Austrije, kilogram se međutim kreće u višim iznosima oko 200-400 kn/kg, stoga je jednostavnije i jeftinije uzgojiti ovu ukusnu i zdravu biljku.
Pogodna je i za mali vrt. Naraste do visine max. 20 cm, pri cvjetanju 40-60 cm.
Uzgajamo Rukolu sjatu
Rukola sjata – ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu. Sadi se od proljeća do kolovoza. Uzgoj može biti i zabava za djecu. Bilo da se radi o uzgoju na vatici (i tijekom zimskih mjeseci), ili uz pomoć trakica za sjetvu na gredama, ili u žardinjerama. Rukola nam izraste bilo kod kuće na prozorskoj dasci, bilo na balkonu, bilo na gredi. Rukola raste doista brzo i bujno. Ako želimo kultiviranu gredu, posadite je radije u žardinjeru i unaprijed ograničite njezin prostor.
Rukolu uzgajamo:
- na vati - uzgoj kod kuće - ako uzgajamo na vati, pripremimo poslužavnik na koji stavimo celulozu (vatu) i zalijemo vodom. Ravnomjerno posijemo sjemenke. Nakon cca. 7-10 dana rukola će nikuuti, a nakon cca. 14 dana do šest tjedana možemo brati sočne listiće.
- u posudi - rukolu također možemo uzgajati na balkonu u posudi. U supstratu raste bolje. Supstrat pruža više hranjivih tvari. Biljci omogućujemo redovito zalijevanje. Listiće uzimamo i konzumiramo također redovito. Biljka brzo ponovno izraste i listići dorastu.
- na gredicama - rukolu sijemo u redove udaljene 20 cm jedan od drugog. Rukola je "nezmar", što je više beremo, to više izrasta. Ako biljci ne oštetite korijen, ponovno će izrasti i tako pružati višestruku berbu. Tvori neuništiv pokrov. Prezimi kao korijen koji u proljeće izraste. Ovaj korijen možemo sačuvati i presaditi.
Rukoli odgovara sunčano mjesto. Pogodna je i za mali vrt. Dorasta do visine 20 cm, kod cvjetanja i 40-60 cm. Odlično se razmnožava. Povrtne gredice u manjem vrtu, ali i općenito preporučujemo uže. Praktičnije su za okopavanje i plijevljenje. Udaljenost između dvije stazice ne bi trebala biti veća od 1,2 m. Ova širina je optimalna za sadnju i rast biljaka.
Sjemenske trake
Pri sjetvi biljaka pomoću sjemenskih traka otpada vremenski zahtjevno razrjeđivanje. Sjemenke su ovdje već postavljene u pravilnim razmacima. Idealne su sjemenske trake i pri uzgoju povrća u balkonskim posudama, gdje doista nema previše mjesta.
Uvijek se trudite pridržavati određenih razmaka pojedinačnih sjemenki pri sjetvi, kako bi svaka biljka imala pravo na punopravni prostor za svoj pravilan rast i dala vam što bolju žetvu.
Primjena rukole
Rukola sadrži mnoge vitamine koji koriste ljudskom zdravlju, jača imunitet, povećava apetit, pomaže u borbi protiv umora. Sadrži vitamin C i beta-karoten. Ima detoksikacijske učinke, čisti krv, sadrži antikancerogene tvari (protiv nastanka raka).
Rukola ima vrlo bogatu i ukusnu primjenu u kulinarskoj umjetnosti - ima odličan okus u salatama, tjestenini, pizzi, zalogajima, općenito u mediteranskoj kuhinji (listovi rukole otkriveni su u Bologni), gdje je dio tradicionalnih jela. Rukola je izrazito papričasta. Blago gorka, s nezamjenjivim okusom. Odlično se dopunjuje s ekstra djevičanskim maslinovim uljem i balzamičnim octom u povrtnim salatama.
Također se koristi za pripremu talijanskog pesta.
Recept za rukola pesto:
Ukusni, jednostavni i izvrsni pesto za tjesteninu (može se mazati i na prepečenu bagetu) pripremit ćemo od snopa lišća rukole, pinija (mogu se koristiti i indijski oraščići), ekstra djevičanskog maslinovog ulja, parmezana, kapi limuna, soli i papra.
Sve izmiksamo ili ručno zdrobimo i izribamo u mužaru. Tako pripremljeni pesto umiješamo u tjesteninu. Možemo njime namazati i tradicionalnu talijansku ciabuttu (pecivo) ili dodati u salatu (mozzarella, cherry rajčice, lišće bosiljka). Svježi mirisni pesto ne može se usporediti s konzerviranim. Osnova pesta može biti i bosiljak. Njega možemo koristiti umjesto rukole, ostali sastojci ostaju isti.
Zdravi klice
Rukolu također možemo pustiti da proklija i iskoristiti cijelu biljčicu u različitim varijantama za konzumaciju. Klice su sastavni dio zdrave prehrane.
Klice ne sadrže konzervanse, sadrže mnogo provitamina A, vitamina B1, B2, B12, E, K, minerale - ponajprije kalcij, magnezij, fosfor i željezo. U klicama ćete pronaći i cijeli niz korisnih enzima koji potiču probavu i cjelokupnu funkciju probavnog sustava.
Klice su prikladne za djecu već od 1. godine i podupiru pravilan rast. Zdrave klice mogu biti dio salata, namaza, juha ili povrtnih jela.
Za uzgoj je moguće koristiti posebne posude koje su stvorene za besprijekoran uzgoj klica.
Autor: Hana Michalíková