Vrtni čubar – začinska biljka za prozor, balkon i vrt

Ukratko: Vrtni čubar je jednogodišnja začinska biljka kojoj najviše odgovara sunčano mjesto u posudi na prozoru, balkonu ili u vrtu. Preduzgaja se na prozorskoj dasci, a presadnice visoke oko 5 cm presađuju se u posude promjera oko 12 cm. U vrt se sadi od sredine svibnja i ne gnoji se.

Čubar – začinska biljka za prozor, balkon i vrt

Vrtni čubar poznat je i pod svojim narodnim nazivima, kao što su saturej, sartorija, saturija ili šubra. Čubar je razgranata biljka, ima tvrdu stabljiku do 30 cm s uskim tamnozelenim listovima. Od srpnja iz pazušca listova niču ružičasti do blago ljubičasti cvjetovi. Ima intenzivan aromatičan okus, koji prelazi u paprenkast. Čubar je jednogodišnja začinska biljka i rado klija na svjetlu. Na prozorskoj dasci ili u minističenjacima preduzgaja se, a kada su presadnice visoke oko 5 cm, pikira se i presađuju u veće posude. Posude bi trebale imati promjer oko 12 cm i odjednom se sade do 3 biljčice. Od sredine svibnja možemo je posaditi u vrt.

Uporaba čubara najčešća je za list ili za mladu izdanku, dodaje se grahu ili drugim mahunaricama, masnom mesu ili čak i krumpir juhi. Prvenstveno potiče apetit i djeluje protiv probavnih problema. Kuha se zajedno s jelom. Moramo paziti na mlade biljke, jer dok se dobro ne ukorijene, ne smiju se ostaviti da se osuše niti smiju biti previše zalivene. Najpogodniji je supstrat u omjeru – polovica supstrata, jedna četvrtina komposta i dodatna četvrtina pijeska s malo vapna.

Sunčano mjesto za čubar je najpogodnije, smještamo ga u lončiće, jardinijere i posude na balkon, u lončiće ispred prozora, zimi na prozorsku dasku. Naravno je pogodan i za vrt. Doduše treba puno topline, ali mora imati umjereno vlažno tlo, no podnosi i sušu. Ne preporučuje se gnojiti ga, jer gnojenje šteti okusu i mirisu. Budući da njegov miris najbolje dođe do izražaja u vrijeme cvjetanja, bere se u tom razdoblju. Oko 10 cm iznad zemlje stabljika se odreže, ona tada ponovno izbija i grana se. Razmnožava se sjemenom, no u našoj klimi sjeme ne dozrijeva.

Vrtni čubar je jednogodišnja biljka, dakle ne prezimljava. Ako želimo imati dovoljnu zalihu čubara za zimu, sijemo ga u lipnju ili srpnju. Kada nabavimo relativno dovoljno veliku posudu i postavimo je na prozor te u nju smjestimo više biljaka, imat ćemo zalihu preko cijele zime. Sada međutim nakon odrezivanja više neće rasti. Čubar naknadno možemo osušiti ili zamrznuti. Mlada izdanka se suši u sjeni, zatim se izdvoje izdanak i pupoljci te čuvaju u hermetički zatvorenoj staklenoj posudi. Ako ga zamrznemo zajedno sa zelenim mahunama, kasnije ćemo imati izvrsno jelo za cijelu obitelj.

Planinski čubar – taj nije u našim krajevima toliko poznat, ali sigurno će već naći svoje obožavatelje. Radi se o patuljastom grmu koji raste do 40 cm, ima gusto razgranate i snažno odrvenjele stabljike. Biljčica aromatično miriše. Ovaj čubar se uzgaja jednako kao vrtni čubar, ali ponekad podivlja. Preferira sunčana mjesta i vapnenasta do kamenita tla. Sadrži djelotvorna eterična ulja, tanine i nešto malo sluznih tvari.

Još su stari Rimljani poznavali ovu biljčicu kao začin. U srednjem vijeku smatrali su je ljekovitim sredstvom protiv gihta, protiv paralize, kao i protiv menstrualnih poremećaja. Navodno je trebala i poticati ispunjavanje bračnih dužnosti.

Čaj od čubrice olakšava iskašljavanje sluzi kod kašlja i djeluje antiseptički. Čubrica pomaže i kod nadutosti te potiče lučenje želučane kiseline. Naš savjet za blage probavne smetnje: Čaj od čubrice – prelijemo 1 čajnu žličicu sušenih listova jednom šalicom vruće vode i ostavimo da se ocijedi. Cijedimo 10 minuta, zatim procijedimo i pijemo toplo. Također se može koristiti u mješavini s timijanom i po ukusu čaj zasladiti medom. Tada je sigurno ukusniji i djeluje bolje. Jedna šalica se pije dva do tri puta dnevno.