Uzgajamo krastavce - od sjemena do kiselih krastavaca

Krastavac obični (lat. Cucumis sativus) je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae). Osnovne vrste krastavaca su poljski krastavci (za ukiseljavanje) i salatni krastavci. Krastavci za ukiseljavanje se beru u manjoj veličini, jer su upravo tada najukusniji i najpogodniji za preradu (konzerviranje). Od salatnih krastavaca možete pripremiti izvrsnu salatu od krastavaca. Možete ih brati nešto kasnije, jer su uzgojeni tako da ni u većoj veličini ne gube ništa od svog izvrsnog okusa. Vlastiti krastavci za ukiseljavanje, salatni i glatki se s kupovnima uglavnom ne mogu usporediti. Svježe ubrani krastavac s vrta ništa ne može zamijeniti. Uzgojite ga i vi, izbor sorti je ogroman.

U ovom članku saznajete kako odabrati pravu sortu krastavaca za ukiseljavanje za vaše klimatske uvjete, razjasnit ćete trebate li dati prednost krastavcima s grubim ili finim bodljama. Smirit ćete se, jer krastavci za ukiseljavanje u salamuri nikada neće biti gorki. Izabrat ćete iz naše ponude najbolje sorte. Nakon čitanja članka znat ćete kako se nositi s nedostatkom oprašivača cvjetova. Neće nedostajati ni informacije o uzgoju i sjetvi krastavaca. Na kraju ćemo vam dati nekoliko savjeta kako se boriti protiv pepelnice krastavaca. A znate li tzv. vertiko sustav?

Odabrati pravu sortu krastavaca za ukiseljavanje ponekad je alkemija...

Uzgojeno je mnogo sorti krastavaca za ukiseljavanje, no nisu sve pogodne za uzgoj u hladnijim klimatskim uvjetima. Uzgajivači u toplijim područjima naše zemlje mogu si dopustiti uzgajati širi raspon sorti, jer im bez problema rastu i toploljubive sorte. Nasuprot tome, uzgajivači iz hladnijih i više položenih područja moraju biti oprezniji pri odabiru sjemena i birati otpornije sorte. Danas se na tržište uglavnom isporučuje sjeme s oznakom F1, što znači da se radi o križancima majčinske i očinske linije krastavaca. Prinosi ovih hibrida su mnogo viši i ujednačeniji u odnosu na izvorne nehibridne sorte.

Krastavci s krupnim naspram sitnim trnicama

Kiseli krastavci mogu biti s krupnim ili sitnim trnicama. Sorte s krupnim trnicama ponekad se izbjegavaju jer ubadaju pri berbi, pa mnogi uzgajivači radije daju prednost krastavcima sa sitnim trnicama. Dopustiti da vas odvrnu trnovi krastavaca ponekad može biti na štetu, jer te sorte obično bivaju otpornije i stoga su prikladne za lošije klimatske uvjete. Što od toga kada vas krastavac neće ubadati pri berbi, ako na biljci neće biti plodova. Sorte s krupnim trnicama bolje se oporavljaju od naglih padova temperatura u periodu berbe i brzo ponovno počinju rađati. Sorte sa sitnim trnicama obično imaju velike poteškoće s oporavkom, ponekad se uopće ne oporave.

Sorte sa sitnim trnicama birajte za uzgoj u toplijim područjima, one s krupnim trnicama će vam rasti gotovo svugdje.

Temelj uspjeha pri uzgoju su oprašivači cvjetova ili partenokarpne sorte kiselih krastavaca.

Gorkih kiselih krastavaca ne morate se bojati

Kod kiselih krastavaca strah od gorkih plodova nije opravdan, ovaj problem u daleko većoj mjeri pogađa salatne krastavce. Kiseli krastavci su uzgojeni tako da njihovi plodovi gotovo nikada nisu gorki. Minimalan postotak gorkih krastavaca može uzrokovati vrlo suho i vruće vrijeme u periodu berbe. Gorkoća kiselih krastavaca je problem samo u slučaju da ih želite konzumirati u svježem stanju, jer se kuhanjem gorkoća potpuno gubi. Kome bi gorkoća ipak smetala, može odabrati neku od posebno uzgojenih sorti označenih kao "genetski negorke", koje doista nikada nisu gorke. Nažalost, obično se radi o sortama sa sitnim trnicama, pa veliki dio uzgajivača nema sreće. Genetski negorke sorte u našoj ponudi su na primjer Bohdana F1, Fatima F1, Romana F1.

Kuhani krastavci nikada neće biti gorki.

Koje sorte krastavaca isprobati?

Ponuđena paleta krastavaca je vrlo raznolika, tako da imate stvarno iz čega birati. Od krastavaca s krupnim trnicama najčešće uzgajana i potpuno provjerena sorta je Regina F1, koja pri dobrom uzgoju daje visoke prinose kvalitetnih plodova i pritom je vrlo otporna na pepelnicu krastavaca. Vrući novitet na tržištu je hibrid Viola F1, koja je još poboljšana Regina. Genetski negorki kiseli krastavci s krupnim trnicama su na primjer Jitka F1 i Lada F1. Od krastavaca sa sitnim trnicama najčešće se uzgaja sorta Fatima F1, omiljena je također Bohdana F1 i Milena F1. Prinosom i otpornošću protiv pepelnice nad krastavcima sa sitnim trnicama znatno se ističe novitet s oznakom Karolina F1.

Partenokarpne sorte krastavaca

Krastavci, kao i mnoge druge biljke, imaju dvostruke cvjetove - muške i ženske. Uvjet uspješnog razvoja ploda je prijenos peludi s muškog cvijeta na ženski cvijet. U staklenicima i plastenjacima to može biti problem, jer se u njih teško dostaju oprašivači poput pčela i bumbara... Rješenje su takozvane partenokarpne sorte krastavaca, koje mogu razviti plodove i bez oprašivanja. Većina salátových krastavaca i neki kiselci su partenokarpni hibridi, jer su namijenjeni uzgoju u staklenicima i plastenjacima, gdje je pristup oprašivača vrlo ograničen.

Forsiranje krastavaca je prednost.

Uzgoj krastavaca

Uzgoj krastavaca neće biti nikakav problem za malo iskusnijeg uzgajivača. Osnova je odabrati prikladnu sortu i posaditi je na pravo mjesto. Kiselci za uspješan rast trebaju svijetlo mjesto zaštićeno od vjetra i dovoljno gnojeno i toplo tlo. Dobro je pripremiti mjesto prije sadnje krastavaca unošenjem stajskog gnoja, odnosno zrelog komposta u gredicu. Ovako pripremljena gredica ostavlja se prije sadnje sadnica još oko 2 - 3 tjedna da "slegne" i "sazrije". Na ovako pripremljene gredice sadite mlade sadnice najranije nakon ledenih svetaca, kako ih ne bi oštetili prizemni mrazevi. Od hladnoće je preporučljivo svježe posađene biljke zaštititi pokrivanjem netkane tekstilije ili plastike.

Sjetve krastavaca

Krastavce je moguće sijati direktno u gredicu ili uzgojiti rasad unaprijed. Glavna prednost prethodno uzgojenog rasada je ubrzanje berbe i s tim povezano izbjegavanje pepelnice krastavaca. Sjetve sjemena za prethodni uzgoj rasada moguće je obaviti već od polovine travnja. Sjeme se sije u hranjivi supstrat smješten u posudici promjera oko 6 - 8 cm. Biljke za rast trebaju dovoljno svjetla i redovito snižavanje noćne temperature, kako bi se spriječilo "izdužavanje" biljaka. Supstrat bi trebao biti samo blago vlažan, prekomjerna vlaga ne odgovara ni sjemenu ni mladim biljkama, moglo bi lako doći do truljenja. U gredicu se sjeme sije tek od polovine svibnja, kada više ne prijeti opasnost od prizemnih mrazeva, koji bi tek iznikle biljke mogli potpuno uništiti.

Cijepljenje krastavaca

Cijepljenje se provodi ili u procjep, no češće se koristi jezičasta kopulacija, koja je pouzdanija. Nakon cijepljenja naime obje biljke zadržavaju korijenje, tako da ne postoji opasnost da cijepljeni krastavci nakon zahvata uschnu.

Biljke namijenjene sadnji trebale bi imati čisto bijelo korijenje i grudvicu koja drži zajedno, smeđi korjenci odumiru i gubi se efekt ubrzanja.

Pepelnica krastavaca - najveći neprijatelj uzgajivača krastavaca.

Kako se boriti protiv plijesni

Najčešći problem s kojim se uzgajivači krastavaca bore je pepelnica krastavaca. Ova plijesan napada lišće biljaka i biljke tada polako odumiru. S pepelnicom krastavaca moguće se boriti na nekoliko načina. Jedan put je pomoću kemijskih pripravaka namijenjenih za pepelnicu krastavaca, druga mogućnost su jednostavne preventivne mjere, zahvaljujući kojima ćete ubrati dovoljno krastavaca za kiseljenje još prije pojave plijesni. Prva od preventivnih mjera je pravovremena sjetva krastavaca, tako da plodovi sazru još prije glavne sezone plijesni. Nije na odmet posegnuti za sortama koje su otpornije na pepelnicu krastavaca, na tržištu ih danas ima mnogo. Treća preventivna mjera je uzgajati krastavce tzv. "vertiko" sustavom ili raznim prskanjima.

Vertiko sustav

Vertiko sustav je metoda uzgoja krastavaca za kiseljenje koja se pokazala učinkovitom osobito kod malih uzgajivača. Biljka krastavca se pri ovom načinu uzgoja ne ostavlja ležati na zemlji, već se usmjerava u otvore mreže. Ovaj sustav je doduše malo radniji od klasičnog poljskog uzgoja, ali dodatni rad se brzo isplati. Lišće biljaka uzgajanih na mreži nakon kiše brže se suši, tako da prijeti manji rizik od napada plijesni. Osim toga, plodovi biljaka uzgajanih na mreži su čistiji i lakše se beru. Za vertiko sustav najjednostavnije je koristiti tzv. cvjetne mreže s otvorima veličine 10 x 10 cm.

Pri uzgoju krastavaca tzv. "vertiko sustavom" ne zaboravite da se krastavci sami neće uhvatiti za mrežu, morate im pomoći.