Kelj keleraba - ukusno povrće iz porodice kupusa

Ukratko: Keleraba najbolje uspijeva na vlažnijim ilovastim tlima bogatim humusom. Rane sorte (80–100 dana) siju se u veljači i sade u travnju, ljetne se siju u ožujku i travnju, a kasne krajem travnja i u svibnju. Sadnice s tri do četiri lista sadite na razmak 30 x 40 cm, ne preduboko, i zalijevajte ravnomjerno.

Keleraba (lat. Brassica oleracea conv. acephala, var. gongylodes) pripada širokoj obitelji kupusnjača (lat. Brassicaceae) zajedno s kupusom, keljem, raštikom, karfiolom i brokulom. Sve ove povrtnine uzgojene su iz izvorne biljke kupusa (lat. Brassica oleracea). Zajednička im je karakteristika njihova zadebljana stabljika. Keleraba ima ili zelenu ili ljubičastu gomolja. Zelene forme imaju latinski naziv var. alboviridis, a plave (ljubičaste) sorte var. purpurenscens. Keleraba potječe iz Sredozemlja, odakle se dalje proširila i u sjevernije krajeve. Keleraba je dvogodiša biljka, ali u našim uvjetima uglavnom se uzgaja samo kao jednogodišnja kultura zbog svoje gomolje, koja je nastala skraćivanjem stabljike i izrazitim sekundarnim zadebljanjem.

Uzgoj kelerabe

Idealno stanište za uzgoj kelerabe su ilovasta ili ilovasto-pjeskovita tla s dovoljnom količinom humusa. Stanište bi trebalo biti vlažnije, za dobar rast kelerabi nisu potrebne previše visoke temperature. Uzgoj je jednostavan, ali treba voditi računa o tome o kojoj se sorti kelerabe radi. Rane sorte imaju kraće vegetacijsko razdoblje (oko 80 - 100 dana). U pripremljene posude za sjetvu rane se sorte sijaju u veljači. Ljetne sorte imaju duljinu vegetacije oko 100 - 140 dana, sjetva se provodi u ožujku i travnju. Kasne sorte kelerabe s vegetacijskim razdobljem oko 130 - 170 dana sijaju se na prijelazu travnja i svibnja. Sadnja odraslih sadnica s tri do četiri prava lista trebala bi se kod ranih sorti obaviti u travnju, ljetne sorte se na gredicu sade u svibnju i lipnju, kasne sorte moraju doći na gredicu najkasnije do polovice srpnja. Na gredicu se sadnice sade na razmaku od oko 30 x 40 cm. Prilikom sadnje potrebno je paziti da sadnice ne budu posađene previše duboko, jer inače ne bi stvarale željene gomolje. Rane sorte kelerabe preporučljivo je nakon sadnje prekriti netkanim tekstilom kako bi mlade biljke bile zaštićene od mogućih prizemnih mrazeva. Keleraba je biljka drugog reda, ne podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem. Kod viška dušika ne stvaraju se gomolje. Prije sadnje preporučljivo je u tlo umiješati 30 - 60 g/m² industrijskog gnojiva npr. NPK. Gnojivo bi se u tlo trebalo dodati u dvije doze - prva prilikom sadnje, a druga tijekom vegetacije. Kasne sorte zahtjevnije su za hranjive tvari. Tijekom vegetacije potrebno je gredice s kelerabom održavati bez korova i redovito ih okopavati. Važna je redovita i ujednačena zalijevanje. Bijele sorte osjetljivije su i zbog neadekvatnog zalijevanja često pucaju. Na biljkama kelerabe najčešće štete nanose kupusni buhači i lisne uši, nematode, kupusni moljac, kupusni surlar. Od bolesti na kelerabi se javlja pepelnica kupusnjača i kila kupusnjača.

Najčešće uzgajane sorte kelerabe

• Keleraba rana Luna je vrlo rana do srednje rana sorta koja se odlikuje nježnom mesom i visokim prinosom. Namijenjena je za uzgoj iz prethodno uzgojenih sadnica. Može se uzgajati i u posudama, pogodna je za forsiranje na sve načine. Ova sorta zahtijeva vlagu. Međutim, oplemenjivana je tako da bude otporna na izbijanje u cvijet, odrvenivanje i pucanje kvržica. Idealno mjesto za ovu vrstu kelerabe je sunčan položaj. Uzgojene kelerabe su vrlo čvrste s dobrim okusom.

• Keleraba rana sorte Cabbage Vegetables je vrlo rana hibridna sorta namijenjena za forsiranje na sve načine. Vrlo je otporna na odrvenivanje, pucanje i izbijanje u cvijet te prerastanje kvržica. Kvržica ove sorte je spljoštenog okruglog oblika, svijetlozelene boje.

• Keleraba rana Kartágo F1 je bijela sorta kelerabe s nježnim mesom, vrlo je otporna na odrvenivanje i prerastanje kvržica. Pogodna je za forsiranje i za vrlo ranu poljsku uzgoj, može se koristiti i za uzgoj iz ljetnih sjetve za jesensku berbu.

• Ostale rane sorte s bijelom kvržicom su, na primjer, keleraba rana Korfu 1 i keleraba rana Moravia.

• Plava sorta rane kelerabe je Blankyt. Ova keleraba ima malo lišća, prednost je visoka otpornost na odrvenivanje. Sortu Blankyt moguće je uzgajati tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja.

• Keleraba rana plava sorte Ballot F1 je hibridna sorta namijenjena za proljetni i jesenski poljski uzgoj. Vrlo je otporna na pucanje, odrvenivanje i izbijanje u cvijet. Pogodan položaj za uzgoj ove plave vrste kelerabe je mjesto s težim tlom bogatim hranjivim tvarima. Povoljne učinke na rod ima i prihranjivanje tijekom sezone, no pažljivo s dušikom.

• Keleraba kasna Troja F1 je polubirana bijeli hibrid otporan na odrvenivanje i prerastanje kvržica. Kvržica je velika, spljoštenog okruglog oblika. Meso je vrlo nježno. Ovu sortu kelerabe moguće je uzgajati iz proljetnih i ljetnih sjetve. Položaj je poželjno odabrati vlažniji, može biti i blago zasjenjeno.

• Keleraba kasna Gigant je pogodna više za krmu, ima iznimno bujan rast, ne odrvenji i ne puca. Meso je bijele boje, slatkog okusa. Ova vrsta kelerabe pogodna je za izravnu konzumaciju i za dugotrajno skladištenje.

• Kelerabe kasne plave sorte Violeta vrlo se dobro mogu skladištiti. Biljke su moćnog rasta, kelerabe mogu narasti do veličine čak 600 g. Meso je dobrog i nježnog okusa, otporno na pucanje.

Povoljni učinci kelerabe

Kelerabe su izvor vitamina B, C i E. Gomolji kelerabe sadrže kalcij, kalij, selen, cink i željezo. Najviše korisnih tvari - kalcija, karotena i vitamina C nalazi se u mladim listovima, koji se bez problema mogu dodavati u salate i juhe. Konzumacija kelerabe potiče stvaranje žuči, što povoljno utječe na probavu. Zahvaljujući sadržaju vlakana, konzumacija kelerabe prikladna je i kod problema s zatvorom. U gomoljima kelerabe sadržan je i biotin, koji povoljno djeluje na kožu i kosu. Konzumacija kelerabe nije preporučena osobama koje boluju od upale sluznice želuca ili čira na želucu, i to zbog sadržaja iritirajućih eteričnih ulja prisutnih u gomoljima.