Vrt u proljeće - što posaditi?

Topli sunčevi zraci bude novi život u prirodi oko nas - trajne ukrasne biljke, voćke, ali i strastvene vrtlare. Ožujak i travanj najpogodniji su mjeseci za početak pripremnih radova u vrtu ili početak sadnje novih ukrasnih cvjetnica i drveća te stvaranje vlastitog povrtnjaka. Sve ovisi o vremenu, koje ponekad zna biti nepredvidivo u proljetnim mjesecima, a posebno vrlo promjenjivo u travnju.

U vrtne radove treba se upustiti s unaprijed osmišljenim planom, koji će vam vaš vrt nekoliko puta godišnje vratiti tako što će prekrasno procvjetati ili obilno uroditi. U današnje vrijeme upravo je briga o vlastitom vrtu idealan opuštanje i dopuna poslu kojim se bavite ili životnom stilu koji njegovate.

"Vrtlar treba tisuću sto godina da isproba, upozna i praktično ocijeni sve što je potrebno. Jeftinije to ne mogu dati, osim ako ne bi dao popust od 5% jer ste to vi i možda ne morate uzgajati baš sve, iako se isplati; ali morat ćete požuriti i ne izgubiti ni jedan dan, ako želite u tom vremenu napraviti sve što je potrebno. Čovjek mora dovršiti što je počeo; dugujete to svom vrtu. Recept vam ne mogu dati; morate to sami probati i ustrajati."

K. Čapek: Vrtlareva godina

Početak proljeća u vrtu

Za vrtlare je upravo proljeće najzahtjevnije razdoblje u godini. Od proljetnih radova obavljenih u vrtu ovisi uspjeh cijele sezone i ljepota vrta koja će razveseliti ne samo vlasnika vrta, već i slučajnog posjetitelja ili prolaznika. S radovima mudar vrtlar počinje nakon što se otopi posljednji snijeg i tijekom sunčanog suhog vremena.

Prvi koraci vrtlara trebali bi biti usmjereni na uklanjanje zaboravljenog opalog lišća ispod voćaka i ukrasnog grmlja. Ako ste bili nemaran u jesen, pronaći ćete opalo lišće i suhe grančice. Pogrubljeno lišće možemo staviti u kompost, suhe grančice spaliti. Zatim uklanjamo zimsku prostirku s trajnica, ruža i ukrasnog grmlja, ali nemojmo je baciti - može nam se još zatrebati pri naglom pogoršanju vremena.

Nadalje bismo se trebali usredotočiti:

• na sadnju i presađivanje lukovica

Tijekom ožujka, u hladnijim područjima u travnju, počinju cvjetati proljetne lukovice poput tulipana, narcisa, zumbula ili krokusa. Kontinuirano s njih uklanjamo ocvjetale cvjetove kako ne bi uzalud stvarali sjeme. Zatim ih treba iskopati kada im počnu žutjeti listovi. U to vrijeme možemo presađivati i visibabe u punom cvatu te početi sa sadnjom ljetnih lukovica kao što su npr. gladiole i druge vrste gomoljastih i lukovičastih cvjetnica.

• za cvijeće - trajnice i jednogodišnje biljke

Prije svega uklanjamo iz postojećeg gredica trajnica osušene dijelove biljaka, a cvijeće koje je mraz izvukao nježno pritisnemo kako bi im korijenje ne presušilo. Zatim počinjemo saditi, odnosno presađivati i takve vrste trajnica koje će cvjetati ljeti ili u jesen. Izravno u ukrasne gredice možemo početi saditi ukrasne jednogodišnje biljke. Ako se suho vrijeme nastavlja, potrebno ih je redovito zalijevati.

• za stabla, grmove i penjačice

Već tijekom ožujka, početkom travnja počinjemo s prosvjetljavajućim i podmladbenim rezovima grmlja, živih ograda i stabala koja nam cvjetaju krajem proljeća i ljeti. Rezove obrađujemo lateksom ili cijepnim voskom, čime sprječavamo naknadnu infekciju.

Počinjemo sa sadnjom žive ograde, gdje na 1 m žive ograde koristimo 5 biljaka, no kod čempresa i tuja pridržavamo se manjih razmaka od otprilike 40 cm. Prije svega potrebno je sve ukrasne grmove provjeriti jesu li oštećeni mrazom, ako jesu, potrebno je ukloniti oštećene grančice.

Voćne grmove kao što su ogrozd ili maline duboko režemo. Dubokim rezanjem grmlja izazivamo daljnji intenzivan rast. Početkom travnja završavamo sa zimskim prskanjima protiv bolesti i štetočina na voćnom drveću. Okolinu korijena dobro je prekopati, pognojiti i napraviti malč oko njih.

Tijekom travnja režemo i neke vrste penjačica kao što su krupnocvjetni plamenjak, glicinija ili kozja krv. Sredinom travnja sadimo i zimzelene lisnate biljke, nova voćna stabla i crnogorice. Svježe posađene drvenaste biljke često zalijevamo i u slučaju da su smještene na sunčanom položaju potrebno im je osigurati blago zasjenjenje. Tijekom travnja potrebno je završiti i sadnju voćnih stabala i grmlja. Oslabljena debla mladih stabala poželjno je privezati uz kolčiće.

• za travnjak

Trava nakon otapanja snijega raste kao iz vode. U slučaju da želimo imati u dvorištu lijep i nadasve nizak travnjak, neophodno je travu krajem travnja potpuno pokositi i izčešljati iz nje mrtvo lišće pomoću ventrikulacijskih grabi. Ako imamo u okviru travnjaka posađene proljetne lukovice poput narcisa ili tulipana, dobro je pričekati dok im lišće ne počne žutjeti, jer inače nam sljedeće godine neće procvjetati. Zatim na prazna mjesta nasipamo travnu smjesu, popravimo rubove travnjaka i uklonimo mahove. Ugaženi travnjak pokušavamo prozračiti specijalnim alatom.

U slučaju da želite ove godine zasnivati novi travnjak, prikladno vrijeme je upravo krajem ožujka, početkom travnja. Prije njegovog osnivanja potrebno je tlo dobro pognojiti. Istovremeno je važno odabrati pravi supstrat, poravnati neravnine na travnatoj površini koje je prouzročila zima i poravnati rubove. Svi ti koraci nam će uštedjeti puno vremena u budućnosti. Novi travnjak dobro je kositi tek kada naraste do visine od cca 7-8 cm.

• za povrće i druge biljke

U ovom periodu ne zaboravimo ni na gredice sa jagodama, gdje pazimo da nam ne zaraste korovom. Istovremeno uklanjamo odumrlo lišće i izbojke koje ranije nismo primijetili. Možemo u tlo ispod jagoda dodati kalijev sulfat, jer potiče stvaranje mekog tkiva. Za postizanje ranije berbe možemo gredicu s čuperama jagoda prekriti crnom polietilenskom folijom s otvorima za pojedinačne biljke. Folija sprječava rast korova, ali i prekomjerno isušivanje tla te djelomično štiti plodove od onečišćenja.

Ako je tlo već primjereno suho i toplije vrijeme povoljnije s malim temperaturnim oscilacijama, možemo sijati povrće - mrkvu, ciklu, grah ili grašak. U prethodno pripremljeni staklanik smještamo preduzgojene sadnice npr. rajčica.

Kako stvoriti vlastiti povrtnjak

Rad u povrtnjaku ovisi uglavnom o vremenu koje je proljeće obično promjenjivo. Tijekom sunčanog i suhog vremena zemlja u vrtu se dobro drobi, stoga ju je dobro pripremiti za sjetvu sjemena. Najprije površinu tla fino pregrabimo, izvučemo iz nje kamenje, grančice i druge nečistoće koje ne pripadaju gredici. Zatim označimo u kojem smjeru će ići redovi povrća.

Najbolja orijentacija redova je u smjeru sjever - jug, dakle količina upadne svjetlosti je dostatna, biljke apsorbiraju i izlazeće i zalazeće sunce. U slučaju da redove usmjerite u smjeru istok - zapad, biljke na sjevernom dijelu redova su tijekom cijelog dana u sjeni, stoga sporije sazrijevaju i manje rode. Sljedeći korak je označavanje budućih redova. Početak prvog reda označimo kolcem, a drugi kolac povezan sa užetom zabijemo na drugom kraju reda na dubinu od oko 15 cm. Zatim jednim od kolaca rotiramo dok uže nije potpuno zategnuto. Tek tada kolac zabijemo dublje u zemlju.

Sadimo različite vrste povrća

• Bob

Kao prvo u nizu možemo početi sijati penjajuće povrće kao što je primjerice grašak i bob. Obje vrste povrća sadimo početkom travnja. Bob naraste do visine od oko 60 cm, neke sorte čak do visine od 120 cm, stoga mu moramo osigurati oslonac.

Bob sadimo u srednje teške do teške tla bogate humusom. Obje biljke imaju relativno veliko sjeme koje sadimo na međusobnoj udaljenosti od 40-60 cm. Ove razmake pridržavamo se i kod drugih vrsta povrća. Sjeme graška i boba možemo sijati i u dvostruke redove tako da se pripremi jedna brazda široka oko 20 cm, a sjeme biljaka sijemo po oba njena kraja, u dva odvojena reda između kojih je razmak od oko 15 cm. Na kraju sjeme prekrijemo zemljom i red označimo datumom sjetve s nazivom povrća i njegove sorte. Dobar savjet na kraju je postavljanje nekoliko dodatnih sjemenki na kraju reda kako bi se njima mogle zamijeniti eventualno neniklo sjeme. Od nepovoljnih vremenskih uvjeta štitimo pokrovom.

• Grašak

Poznajemo nekoliko vrsta vrtnog graška i to: grašak šećerac, grašak za ljuštenje, ili grašak za vađenje zrna.

Grašak je općenito nezahtjevno povrće za uzgoj. Sadimo ga na gredicu u duboko tlo u razdoblju od kraja ožujka do kraja travnja. Ima dug vretenast korijen koji biljku opskrbljuje vodom, zato biljku nije potrebno zalijevati. Kada biljke dosegnu veličinu od oko 15 cm počinjemo gredicu s graškom okopavati, visok korov i njegovo naknadno uklanjanje može ozbiljno oštetiti korijenje graška.

Kod viših biljaka postavljamo drvene potpore duge najmanje 1 m, inače će se biljke polegati na zemlju i početi truliti. Zeleni grašak beremo prije nego što zrna dosegnu konačnu veličinu, u mliječnoj zrelosti. Ranije beremo donje mahune jer one sazrijevaju prije. Pravovremenom berbom potičemo daljnje cvjetanje biljke i time i stvaranje mahuna. Nakon završetka berbe biljku graška režemo neposredno iznad površine tla tako da njezin korijen ostane u zemlji. Biljke koje naknadno posadimo na gredicu nakon graška, crpit će dušik koji su proizvele kvržične bakterije na korijenju graška.

• Luk

U našim klimatskim uvjetima sadimo luk početkom travnja nakon što se tlo nakon zime osuši. Za uzgoj luka potrebno je pripremiti gredicu i to još tijekom jeseni. Gredicu prekopamo do maksimalne dubine od 15-20 cm i pustimo je da se slegne. Sjeme postavljamo u lakša do srednje teška tla obogaćena humusom na dubinu od 1 - 1,5 cm. Tijekom vegetacije redovito okopavamo gredicu s lukom kako ne bi zarasla korovom, a tijekom suhih dana gredicu redovito zalijevamo. Međutim, ne zalijevamo je u drugoj polovici vegetacijskog razdoblja. Tijekom cijelog razdoblja rasta i sazrijevanja ne zagrtamo zemlju oko luka kako ne bi stvarao duge vratove. Luk beremo kada mu listovi počnu žutjeti, luk se uvlači i smeđi. Beremo ga tako da luk uhvatimo za lisnu masu i izvučemo iz zemlje.

• Mrkva

Mrkvu za rano branje sijemo na gredicu u tešku i duboku tlu bogatu kalcijem tijekom ožujka. U kamenitom tlu mrkva se deformira i njen korijen je razgranat i iskrivljen. Prema duljini korijena razlikujemo kratku, srednju i dugu mrkvu. Srednje i duge sorte mrkve namijenjene su za zimsko skladištenje.

Prema završetku korijena razlikujemo kultivare sa šiljatim ili tupim vrhom. Prema potrebi gredicu s mrkvom okopavamo, uklanjamo korov, eventualno gnojimo. Prije glavne berbe ne bi smjeli biti otkriveni korijeni mrkve, jer ih mogu napasti štetnici. Mrkvu namijenjenu za skladištenje beremo jednokratno, što prije.

Za suhog vremena mrkva može postati hrana štetnicima, za kišnog vremena može joj pucati korijen. Mrkvu beremo tako da korijen očistimo od grube zemlje i njezino lišće režemo na visini od oko 10 cm. Zatim je smještamo u sanduk i to tako da je slažemo tako da ima jednu pored druge glavu i vrh. Pojedine slojeve odvajamo slojem smjese treseta s pijeskom ili suhom zemljom. Hrpu na kraju pokrijemo slamom ili sijenom.

• Pastrnjak

Radi se o korijenastom povrću koje izrazito podsjeća na peršin. Pastrnjak je idealno povrće i za početnike vrtlare, jer se lako uzgaja. Sadimo ga na gredicu već početkom travnja, u tlo koje je godinu prije bilo gnojeno.

Sjeme pastrnjaka klija relativno sporo i niče u roku mjesec dana. Tijekom vegetacijskog razdoblja gredicu s pastrnjacima redovito čistimo od korova. Korijen pastrnjaka ima sladkast okus i priprema se slično kao peršin, mrkva ili celer. Prvi jesenski mrazevi uništavaju nadzemni dio biljke, ali korijenu ne štete. Gurmanima kažu da je pastrnjak zahvaćen prvim mrazevima najukusniji. Neiskorištene korijene ostavljamo na gredici i tijekom zime, u proljeće ih međutim što prije vadimo, kako ne bi izbili u cvijet i njihov korijen ne bi odrvenjeo.

• Glavičasta salata

Svježa glavičasta salata izvor je velike količine vitamina, karotena i drugih specifično djelotvornih tvari. Uzgaja se pretežno za proljetnu potrošnju. Sjeme salate preporučljivo je najprije preduzgojiti u stakleniku i na samu gredicu ga smještamo najranije krajem ožujka do početka travnja u razmak 30x30 cm.

Salata nije zahtjevna za uzgoj, no ne podnosi hladna i mokra tla, stoga je uzgajamo u lakom pjeskovitom tlu. Zahtjevna je za zalijevanje, pa je moramo redovito zalijevati. Kako bismo poboljšali sposobnost korijenskog sustava da prima vodu, preporučljivo je suho tlo obogatiti dobrim kompostom ili tresetom. Glavičasta salata voli sunčane položaje i topla mjesta zaštićena od vjetra. U vrijeme berbe glavica salate trebala bi biti čvrsta kada je lagano stisnemo. Najvažnije svojstvo salate je svježina, stoga je režemo u vrijeme kada je najkvalitetnija, dakle rano ujutro ili kasno navečer. Tijekom dana salata je naime malo uvenula i manje svježa (opada napetost u stanicama).

Prvi cvjetovi u vašem vrtu

Već tijekom travnja trebalo bi razmišljati o pripremi ljetnih ili jesenskih cvjetnih gredica, kao i gredica gdje ćemo smjestiti takozvane ljetnice.

Ljetnice su jednogodišnje biljke koje koristimo u ukrasne svrhe u posudama na balkonu, za sadnju na stjenoviti vrt ili na cvjetnu gredicu. Prije svega potrebno je odrediti položaj za cvjetnu gredicu. Same biljčice ljetnica možemo uzgojiti iz sjemena u stakleniku tijekom ožujka. Njihova sjetva u vrt odvija se u travnju - svibnju, kada definitivno prođu posljednji mrazevi. Ljetnice sadimo na međusobnoj udaljenosti od 30 cm. Njihovo vegetacijsko razdoblje u našim uvjetima iznosi najviše 10 mjeseci. Narastu, procvjetaju i stvaraju sjeme.

Prvi glasnici proljeća u vrtu obično su poznati visibabe. Visibabe su prve proljetne lukovice. To su sitne krhke biljčice s jasno bijelim cvjetićima. Za svoj rast trebaju hranjivo, lako tlo. Cvjetovi visibaba cvjetaju već u veljači, u višim predjelima tijekom ožujka, ponekad vire još iz topljenja snijega. Glasnici su proljeća, kada procvjetaju nesumnjivo je da je zima u povlačenju i proljeće dolazi.

Kolorit proljetnog vrta dorađuju i tipični žuti cvjetovi narcisa. Narcisi spadaju među nezahtjevne lukovice koje može uzgojiti i početni vrtlar. Lukovice sadimo u jesen tijekom rujna do polovice listopada. Sama sadnja je jednostavna, lukovicu smjestimo u prethodno pripremljenu jamu na međusobnoj udaljenosti od 10 cm, prekrijemo je i zalijemo radi boljeg i bržeg prihvaćanja. Smještamo ih na sunčane položaje gdje je barem pola dana intenzivno sunčevo zračenje. Narcisi stvaraju bijele, žutobijele ili žute cvjetiće ovisno o sorti. Prikladna su biljčica za malu djecu, zahvaljujući njihovom uzgoju djeca mogu razviti odnos prema prirodi.

Trojku tipičnih proljetnih cvjetova upotpunjuju tulipani. Tulipani su također predstavnici lukovica. Sade se tijekom jesenskih mjeseci (rujan-listopad). Biljke tulipana vole sunčana mjesta, jer su im dom stepe i sunčane planinske padine. Ne podnose vlažna glinena tla, stoga ih sadimo u uobičajeni vrtlarski supstrat. Lukovice tulipana sadimo na dubinu od oko 10 cm i na udaljenost od oko 5 cm. Tulipani cvjetaju šarenim cvjetovima u bojama od bijele, preko ružičaste, narančaste, crvene, nijansi plave pa sve do crne.

Savjet za kraj

Proljeće je već pred vratima. Ako spadate među strastvene vrtlare, upravo je sada najviše vrijeme da započnete s radovima u vrtu, u slučaju da želite osigurati dovoljno povrća i voća u bio kvaliteti ne samo za trenutnu potrošnju, već i za zimsko skladištenje. S prvim toplim zrakama sunca krenite u vrt i započnite s proljetnim pripremama vrta. Bit će vam to ugodna relaksacija, kao i osvježenje nakon duge i zahtjevne zime.