Blitva u vrtu: uzgoj i dekorativni izgled

Ukratko: Blitva najbolje uspijeva u vlažnom, dubokom i hranjivom tlu pri 15 – 18 °C. Sjeme sijte u travnju i svibnju na dubinu oko 3 cm, a nakon nicanja prorijedite biljke na 30 x 20 cm (lisni tip) ili 50 x 30 cm (peteljkasti tip). S kvadratnog metra tijekom sezone uberete dva do tri kilograma listova.

Blitva (Beta vulgaris subsp. cicla) je dvogodišnja stranooplodna biljka. Prve godine iz zemlje izrasta rozeta velikih uspravnih listova duguljastog oblika. Listne peteljke su mesnate, krhke i sočne. Boja plojke peteljke može biti svijetlo i tamnozelena, crvena ili ljubičasta ovisno o sorti. Druge godine iz rozete izrasta više od metar visoka stabljika s latom cvjetova, a kasnije s velikom količinom sjemena. Blitva je bliska rodbina cikle. Poznate su dvije vrste blitve - lisna blitva (Beta vulgaris var. vulgaris) i peteljkasta blitva, poznata i pod nazivom šparoga blitva (Beta vulgaris var. flavescens). Lisna blitva stvara mnogo listova s uskim dugim peteljkama i glatkim ili kovrčavim listnim plojkama. Peteljkasta blitva ima moćne, uzdužno orebrene, široke peteljke debljine 30 mm i više. Listne plojke su snažno orebrene. Domovina blitve je Sredozemlje. Zahvaljujući starim Rimljanima uzgoj ove biljke proširio se u srednju i sjevernu Europu. U srednjem vijeku blitva je preko Male Azije stigla do Dalekog istoka. Od 17. stoljeća blitva je poznata i u Kini.

Na tržištu nije dostupno mnogo sorti blitve. Najčešće se uzgaja sorta Luccus. Ova lisna sorta odlikuje se robusnim rastom i kovrčavim žutozelenim listovima s bijelim peteljkama. Pogodna je za uzgoj u uobičajenim vrtnim tlima bogatim hranjivim tvarima. Nadalje, moguće je uzgajati zelenu peteljkastu blitvu sorte Large ribbed dark green ili sortu Rhubarb Chard s crvenim peteljkama.

Uzgoj blitve

Blitva najbolje uspijeva u dovoljno vlažnom, dubokom i hranjivom tlu. Sadi se u prvoj ili drugoj smjeni uzgoja. Nije zahtjevna po pitanju temperature, najpovoljnija temperatura je u rasponu od 15 - 18 °C. Dobro podnosi i niže temperature te uzgoj na višim položajima. Blitva se sije ovisno o tome u kojem razdoblju je želite ubrati. Za proljetnu berbu sjeme se sije izravno u gredicu u travnju i svibnju, za jesensku i proljetnu berbu u drugoj polovici ljeta. Sposobne prezimiti su i biljke iz proljetne sjetve. Sjeme sijte na udaljenosti od oko 5 cm, na dubinu od oko 3 cm. Nakon nicanja razrijedite biljke tako da kod lisnatog tipa budu u razmaku 30 x 20 cm, a kod peteljkastog tipa u razmaku 50 x 30 cm. Tijekom ljeta održavajte gredicu bez korova, redovito je rahljajte i zalijevajte, ali ne prekomjerno. Blitva stvara veliku količinu listova koje možete početi konzumirati. Listove za konzumaciju otkinite ili odrežite postupno prema potrebi. S kvadratnog metra tako možete tijekom sezone ubrati dva do tri kilograma zelene mase. Na manje prihranjenim lokacijama možete blitvu tijekom ljeta prihranjivati dušičnim gnojivima. U jesen oslobodite odabrane biljke listova, ostavite samo vegetacijski vršak (srce). Tako prilagođene sadnice pohranite u perenjaču, staklenike ili foli­jovnik, gdje će biti zaštićene od mraza. U travnju će vam se biljka odužiti izvrsnim krhkim listovima. Blitva može prezimiti i na izvornoj lokaciji, ali je morate pokriti lišćem, slamom ili netkanim tekstilom (prikladni netkani tekstil). Da bi listovi ne počeli truliti, ne smijete ih potpuno pokriti. Blitva dobro uspijeva u blizini luka, salate ili grmolika graha. Možete je uzgajati i pokraj kadulje, timijana, metvice, kopra ili češnjaka. Ne sadite je na lokaciju nakon cvekle i ostalih korijenastih povrća.

Bolesti i štetočine na blitvi

Blitva nije osobito sklona bolestima i napadu štetočina (prskanje protiv insekata). Najčešće štetočine su lisne uši. Zaražene biljke prepoznat ćete po jako uvrnutim ili deformiranim listovima. Posebno na donjoj strani listova bit će vidljivi mali insekti - lisne uši. Prva pomoć je prskanje sapunicom. Ako ovo prskanje ne pomogne, prijeđite na kemijsko prskanje npr. pripravkom protiv sisajućih i grizućih insekata Karate Zeon. Biljku je potrebno poprskati cijelu, jer mravi prenose lisne uši daleko od mjesta izvornog pojavljivanja. Mrlje i nepravilne crte na listovima mogu biti znak djelovanja ličinke cvjetne muhe repe. Prevencija može biti pokrivanje biljaka netkaniom tkaninom (netkana tkanina) na početku sezone, čime ćete spriječiti polaganje jaja. Oštećene listove odmah uklonite, kod opsežnijeg napada biljku poprskajte sredstvom protiv sisajućih i grizućih insekata. Drugi štetnik su puževi (prskanje protiv puževa), koji se vrlo rado hrane listovima blitve. Borite se protiv njih npr. pripravcima Ferramol, Mesurol ili granulama Vanish. Bijele pjege na listovima i prerano cvjetanje obično su uzrokovani nedostatkom vlage u vrućim danima. Nepovoljno je također zalijevanje prekomjernim količinama vode ili sadnja mladih biljaka u trajno zamokreno tlo - biljke će istrunuti. Truljenje korijenja tada se ne može spasiti.

Ljekovita svojstva blitve

Blitva nije previše često uzgajana biljka u našim vrtovima, što je šteta, jer ima mnoga ljekovita svojstva. Blitva je bogat izvor vitamina C, čija količina može pasti neopreznom obradom. Nadalje sadrži vitamine skupine B (B1, B2, B9, B12) i vitamin A. Od mineralnih tvari u blitvi se nalaze kalcij, kalij, magnezij, fosfor i željezo. Prisutnost željeza pomaže pri pročišćavanju krvi, konzumacija se zato preporučuje kod anemije. Budući da je blitva srodna repi, sadrži i element betain, koji zajedno s drugim sastojcima djeluje protiv otvrdnjavanja žila, aktivira rad jetre i sprječava njenu masnu degeneraciju. Konzumacija blitve potiče stvaranje i izlučivanje probavnih sokova, te je zato vrlo učinkovita u prevenciji tumorskih oboljenja. Ima blago proljevno djelovanje. Djelomično jača i živčani sustav.

Zahvaljujući niskom sadržaju kalorija prikladno ju je uvrstiti u jelovnik pri redukcijskim dijetama. Iako je blitva vrlo zdrava, konzimirajte je s mjerom.

Uporaba blitve u kuhinji

Listovi blitve pripremaju se slično kao špinat, a priprema peteljki najviše podsjeća na pripremu šparoga. Listove možete poslužiti u sirovom stanju ili ih možete dinstati, kuhati, zapečati ili pržiti. Ukusno se slažu sa sirovima i nježnim umakom. Mladi listovi izvrsno pristaju za pripremu salata. Najbolji su listovi koji dosežu duljinu od oko 25 cm. U to vrijeme su listovi krhki i imaju nježan okus. Zreli listovi blitve su čvrsti i izraženijeg okusa (gorkog), što ih predodređuje više za toplinsku obradu. Listovima blitve pripremljenim na način špinata možete napuniti krumpirove knedle ili palačinke. Blitva se često zapeče sa sirom i krumpirom. Dinštana blitva izvrsno nadopunjuje roštiljska jela uključujući ribe. Peteljke blitve imaju blago orašast okus. Izvrsno su ukusne s bešamel umakom. Mogu se prokuhati u slanoj vodi i poslužiti na način šparoga sa sirom ili zapečenom šunkom. Listovi blitve vrlo brzo venu, stoga ih nemojte čuvati predugo. U hladnjaku listovi mogu izdržati u plastičnoj vrećici do 5 dana, ali pri tome gube veliku količinu vitamina i minerala. Za konzumaciju nemojte koristiti požutjele listove i listove napadnute štetočinama.