Ljekoviti čičak Knedla blagoslovljena (Cnicus benedictus)

Benedikt ljekoviti (lat. Cnicus benedictus) izgledom napadně podsjeća na čičak, zbog čega nas možda ne bi ni palo na pamet da je riječ o ljekovitoj biljci. Prema istraživanjima, benedikt je upravo biljka s djelovanjem protiv agresivnih gnojnih bakterija kao što su Stafylococcus aureus i Stafylococcus faecalis!

Nešto iz prošlosti benedikta

Prvi spomen o njemu nalazimo u godini 1485. u velikoj knjizi o biljkama pod nazivom Vrt zdravlja, gdje o njoj Galenos iz Pergama piše: "priroda ove biljke začepljene organe otvara, prodire kroz njih i ubrzava izlučivanje mokraće." Tijekom srednjeg vijeka nazivali su ga blagoslovljeni čičak, jer je bio najučinkovitiji lijek u vrijeme kužnih epidemija. U 16. stoljeću nalazimo o benediktu trag u članku – detaljnu raspravu o Cardobenedicte u knjizi Adama Lonitzera Knjiga o biljkama. Davni travari o benediktu su govorili kao o oružju protiv kuge, jer su vjerovali da čisti krv i istjeruje trulež iz tijela. Istovremeno su ga preporučivali majkama koje su trebale povećati proizvodnju mlijeka.

Ljekoviti benedikt izvorno potječe iz Sredozemlja, gdje raste slobodno na kamenitim mjestima, rubovima putova i obilno u vrtovima. Danas je rasprostranjen u Italiji i Španjolskoj. Njegov naziv potječe od grčkog naziva benedictus, što znači blagoslovljen i knikos, što možemo prevesti kao grepsti. U našim krajevima uzgajamo ga u vrtovima. Narodno benedikt ljekoviti nazivamo gorki čičak, zečje oko, čičak blagoslovljeni, ostropes, krasovlasac i kardus blagoslovljeni.

Uzgajamo benedikt u vrtu

Benedikt je jednogodišnja toploljubiva biljka koja narasta do visine 20 - 40 cm, izgledom napadnje sliči čičku. Uzgajamo ga isključivo iz sjemena, koje proklija na staništu u roku od 8 - 10 dana. Na gredicu ga sijemo tijekom travnja na sunčano mjesto na udaljenosti oko 40 - 50 cm. Voli vapnena, humusna ili glinasto-pjeskovita tla. Gredicu s biljkom benedikta redovito okopavamo i čistimo od korova. Prizemni listovi benedikta su na vrhu i izrezani bodljikavi. Ostali su izduženi kopljasti i nazubljeni. Na osi ima grančice koje su dlakave. Cvjeta žutim cvjetovima. Plod benedikta je hrapava orašica.

Biljka blagoslovljena ima dlake i ubode, zato pri rukovanju s njom koristimo zaštitne rukavice. Istovremeno nadražuje sluznice, što se očituje peckanjem i ubadanjem u grlu i ždrijelu. Beremo biljne vrhove veličine 25 - 30 cm neposredno prije njihovog cvjetanja. Lišće beremo nekoliko puta godišnje u razdoblju od lipnja do kolovoza. Najkvalitetnija je prva i druga berba. Daljnje berbe su već manje kvalitetne. Ubrana smjesa blagoslovljene je ljepljiva, zato je sušimo odvojeno od ostalih biljaka. Ne izlažemo je izravnom suncu, jer bi se obezvrijedila. Najpogodnije za sušenje je prozračno mjesto u hladu na temperaturi oko 30°C, inače blagoslovljena ima tendenciju vlaženja i plijesni. Čuvamo je u dobro zatvorenim posudama i štitimo je od svjetla i vlage.

Svestrana blagoslovljena

Blagoslovljena ima antibakterijsko i protitumorsko djelovanje, zato se koristi kao dodatni učinkovit biljni preparat kod raka. Nadalje je koristimo pri gubitku apetita, probavnim poteškoćama, osobito pri nadutosti, pri oboljenjima želuca i žučnjaka, pri nesanici, slabokrvnosti i epidemijama gripe. Biljka blagoslovljena je korisna pri liječenju reumatizma i gihta. U kombinaciji se koristi za povećanje stvaranja majčinog mlijeka.

Biljka blagoslovljena sadrži kristalne gorčine knicin, terpenoide, jabučnu kiselinu, steroide, hlapljiva eterična ulja, glukozid, fruktozu, tanine, poliacetilene, lignane, smolu i mnogo sluzi.

Koristimo je u obliku čaja, napara, odvara, za obloge. Pozor, biljka blagoslovljena ima gorak okus. U umjerenim dozama nema nuspojava, više doze mogu izazvati mučninu praćenu povraćanjem, ne preporučuje se njezina uporaba u trudnoći.

Čaj od blagoslovljene pripremamo tako da u 200 ml ključale vode dodamo jednu žličicu osušene smjese i ostavimo da se kuha 10 minuta. Zatim čaj procijedimo i pijemo uvijek svježi 2 - 3 puta dnevno natašte.

Obloge od blagoslovljene se koriste pri raznim kožnim defektima, pri ekcemima, psorijazi, herpes zosteru, herpesima, upali kože i njezinim infekcijama, pri ruži i ulkusima potkoljenice.

Prema receptu bakica koristio se korijen blagoslovljene zamotan u jutenu vreću za pripremu vina. Okus vina se dodavanjem blagoslovljene poboljšava i daje mu snagu. U likeru je sastavni dio gorkog likera - benediktina.