Kupus - iznenađujuće otporna povrće

Ukratko: Kupus najbolje uspijeva u srednje teškim glinenim humusnim tlima s pH 6–7 i voli dobro gnojeno tlo. Rane sorte imaju vegetaciju 50–70 dana, jesenske 102–160 dana, a ozime 240–250 dana. Kasne sorte podnose temperature do −15 °C, a nakon mraza imaju finiji okus.

Sve vrste kupusa uzgojene su iz divljeg kupusa (Brassica oleracea). Divlji kupus je dvogodišnja biljka podrijetlom iz Sredozemlja. Njegovi kultivari poznati su pod zajedničkim nazivom lisnato povrće. Pojedini kultivari lisnatog povrća na prvi pogled su vrlo različiti. Uzgojenim kultivarima divljeg kupusa pripadaju glavičasti kupus (Brassica oleracea convar. capitata), kelj (Brassica oleracea convar. sabauda), prokulica (Brassica oleracea convar. gemmifera), srcoliki kupus (Brassica oleracea convar medullosa), stočni kupus (Brassica oleracea convar. acephala), keleraba (Brassica oleracea convar. gongylodes), cvjetača (Brassica oleracea convar. botrytis) i brokula (Brassica oleracea convar. italica).

• Kelj (Brassica oleracea convar. sabauda) je dvogodišnja biljka koja stvara jestivo glavice u prvoj godini, a cvat u drugoj godini. Glavicu čine spiralno izrasli mjehurasti i naborani listovi s naznačenim režnjevitim rubovima. Stabljika je visoka 30 - 70 cm. Listovi su obično obojeni u tamnozelenu boju, ali mogu biti i žutozeleni, a kod ukrasnih oblika čak žuti, crveni ili ljubičasti. U drugoj godini kroz glavicu izrasta cvat s četveročlanim stranooplodnim cvjetovima. Plod je mahuna koja sadrži crno okruglo sjeme.

• Prokulica (Brassica oleracea convar. gemmifera) uzgojena je u 18. stoljeću u Belgiji. Njezina stabljika je visoka 30 - 100 cm. Obrasla je dugodrškovim jajoliko-obrnutim listovima, u čijim pazušcima nastaju male čvrste prokulice. Cvijet se stvara u drugoj godini uzgoja.

• Kelj raštika (Brassica oleracea) ne stvara glavicu. Listovi rastu u slobodnoj rozeti na visokoj stabljici. Listovi su tamnozeleni, mjehurasti i jako naborani. Kelj raštika je najfiniji i najukusniji u hladnijim mjesecima, a najbolji okus ima nakon što prođe kroz mraz. Škrob sadržan u biljci nakon prvih mrazeva pretvara se u šećer, što je razlog boljeg okusa i probavljivosti. Kelj raštika najviše sliči izvornoj divljoj vrsti.

Kupus je prošao kroz mnoge uzgojne procese, što se očituje u širokom spektru dostupnih kultivara. Uzgajaju se rane i kasne sorte.

• Kasne sorte su otpornije na hladnoću, neke čak bez problema podnose temperature do -15 °C. Kelj je uzgojen primjerice u sorti Předzvěst. Radi se o ranoj sorti prikladnoj za uzgoj iz prethodno uzgojenih sadnica. Njezina berba trebala bi se obaviti do kraja lipnja. Biljka izrasta na niskoj stabljici. Glavice su manje, jajastog oblika. Kupus ima žutozelene do zelene listove. Vrlo je ukusan.

• Još jedna sorta glavičastog kupusa je glavičasti kupus označen kao Raketa. Ova sorta namijenjena je posebno za ubrzavanje u negrijanim folijskim pokrivačima. Biljka je mala, niska, na vrlo niskom vanjskom stablu. Glavica je također manja, zelena, a na presjeku je svijetlo žuta.

• Srednje rastući kupus je glavičasti kupus Vertus 2. Biljka je razgranatija, glavica je spljošteno kuglasta, čvrsta, tamnozelene boje s vrlo snažnim plavičastim pepeljastim slojem. Na presjeku je bijela do žuta. Radi se o rodnoj sorti za jesensku berbu.

• Prokulica Dolores F1 je polorani hibrid prikladan za jednokratnu berbu. Biljka je visoka sa srednjom vrhunskom ružicom. Pupoljci su srednje zeleni, dobro zatvoreni, rastu u redovima.

• Oku će najviše ugoditi ukrasni kupus. Ovi kultivari kupusa stvaraju zanimljive oblikovne varijacije. Pogodni su za uzgoj na gredicama, za rezanje i u vezovima.

• Kelj je dostupan u sorti Kapral. Radi se o poloranoj sorti, namijenjene za direktnu konzumaciju. Biljka je niska, dostiže visinu samo 40 - 60 cm. Listovi su tamnozeleni, mjehuričasti i jako kovrčavi.

Kako uzgajati kupus?

Kupusu najbolje odgovaraju srednje teška glinena humusna tla. Optimalna pH vrijednost je u rasponu 6 - 7. Ranim sortama odgovara lakše tlo s dovoljnom zalihom hranjivih tvari i vlage u tlu. Vrijeme sjetve ovisi o uzgajanoj sorti. Najranije sorte prokulice sijte u veljači u stakleniku ili u posude za uzgoj na prozorskoj dasci. Sadnju na gredice provedite u travnju na razmaku od cca 40 x 50 cm. Prvu berbu možete očekivati već u svibnju ili lipnju. Vegetacijsko razdoblje ranog kupusa kreće se u rasponu 50 - 70 dana, kod ljetnih i poloranih sorti to je 100 - 120 dana, a kod jesenskih sorti 102 - 160 dana. Jesenske sorte kupusa posadite na gredicu najkasnije do kraja lipnja. Berbu ćete obavljati u kolovozu i rujnu. Ozime sorte imaju vegetacijsko razdoblje dugo 240 - 250 dana. Na gredicu se sade do kraja rujna, a beru se sve do siječnja. Kupus spada u plodine prvog reda, jer voli dobro gnojena tla. U jesen pripremite tlo ugrađivanjem stajskog gnoja i kalcifikacijom. Prije sadnje ugradite u tlo dušično gnojivo. Tijekom vegetacije kupus prihranjujte gnojivom NPK. Gredicu tijekom vegetacije održavajte bez korova, a ljeti je obilno zalijevajte. Kako bi se male glavice prokulice bolje razvijale, možete u rujnu ili listopadu ukloniti vrhove. Za glavičasti kupus vrijede gotovo identična pravila uzgoja. Preduzgojene sadnice sade se na razmaku 50 x 40 cm. Glavice za skladištenje moraju biti čvrste i dobro razvijene. Prije snijega zaštitite kupus pokrivanjem grančicama preko gredice.

Uzgojite ukrasni kupus!

Najpovoljnije vrijeme za sjetvu ukrasnog kupusa je lipanj do srpanj. Kod kasnijeg sijanja možda neće doći do stvaranja dovoljnog broja potpuno obojenih listova. Tlo ne bi smjelo biti previše gnojeno jer prekomjerno gnojenje i visoke temperature smanjuju brzinu i intenzitet obojenja. Kod sjetve sjeme lagano prekrijte pijeskom. Vrijeme klijanja sjemena kreće se u rasponu od 5 - 10 dana pri temperaturi 18 - 20 °C.

Otprilike 3 - 4 tjedna nakon sjetve pogodno je vrijeme za presađivanje biljaka u posude promjera 9 - 13 cm. Od veličine posude i razmaka između biljaka ovisi veličina buduće lisne rozete. Prikladna udaljenost između biljaka je oko 30 cm. Kod sadnje u gušćem rasporedu biljke se loše razvijaju, stvaraju malu rozetu i imaju deformirane listove. Rozete se počinju obojiti u vrijeme pada noćnih temperatura ispod 15 °C. Do potpunog obojenja biljaka trebalo bi doći ovisno o vremenu tijekom rujna. Pri sadnji pazite da biljke ne posadite nakrivljeno jer bi tada imale kriv stabljiku i bile bi neupotrebljive za rezanje. U vrijeme obojenja lisnih rozeta biljke više ne gnojite i djelomično ograničite zalijevanje.

Pažnja na bolesti i štetnike

Kupusnjače najčešće napadaju štetnici iz skupine sisajućih i glodajućih kukaca (kupusna uš, cvjetna buha), zatim gusjenice repinog i kupusnog bjeljca. Može se pojaviti kila korijena kupusnjača ili bakterijska crna žiljavost kupusnjača. Bolesti i štetnike treba početi uništavati što prije, najbolje je provesti preventivno prskanje preparatom protiv sisajućih i glodajućih kukaca (prikladna prskanja), skupljati gusjenice bjeljca i uklanjati napadnute listove.

Zdravstvene prednosti kupusa

Kupus je vrlo cijenjena povrćna kultura jer je jedna od rijetkih vrsta koje mogu prezimiti u vrtu. Otporan je na temperature do -15 °C. Ovo povrće je izvor mnogih tvari neophodnih za ljudski organizam. Važan je vitamin B1 - tiamin, koji podupire mentalnu svježinu, koncentraciju i povećava otpornost na stres. Kupus bi u prehranu osobito trebale uvrstiti trudnice i dojilje, pušači, redoviti konzumenti alkohola, fizički aktivne osobe i djeca u razvoju. Još jedan vrlo potreban vitamin iz ove skupine je folna kiselina. Danas su mogućnosti dobivanja vitamina C zimi gotovo neograničene, ali je u prošlosti kupus bio jedan od rijetkih izvora vitamina C u zimskom razdoblju. Pomoć se u kupusu može pronaći i kod problema s oteklinama, zadržavanjem vode u tijelu, gihtom i reumatizmom. Razlog je sadržaj kalija, koji potiče izlučivanje prekomjerne količine vode iz tijela. Time pomaže detoksikaciji organizma i ispiranju otpadnih tvari iz tijela. Visok sadržaj vlakana pogoduje probavi. Kupus tako preventivno djeluje protiv zatvora i čisti crijeva.

Uvrstite kupus u prehranu, primjerice u duženoj formi ili zapečen, sigurno će vam zaokusom ;)