Kopar s izraženim mirisom

Kopar mirisni (Anethum graveolens) pripada obitelji štitarki. Jedini je predstavnik roda Anethum. Kopar mirisni je jednogodišnja biljka koja dostiže visinu u rasponu od 40 - 120 cm. Stabljika je uspravna, okomito izbrazdana i šuplja, sivo-zelene boje. Listovi su perasti i intenzivno mirišu. Cvjetovi su sitni, žuti i tvore složeni štit. Sjemenke su ovalnog oblika, tamno sive ili smeđe boje. Izvorna domovina kopra mirisnog je Perzija i istočna Indija. Danas je uzgoj kopra rasprostranjen u Europi, sjevernoj Africi, Maloj Aziji, Iranu i Indiji. Grci i Rimljani su ga nazivali "Anethon". Pritom su polazili od grčkih riječi "ana" što znači prema gore i "thum" naglašavajući sposobnost kopra da brzo raste. Taj naziv postao je temelj latinskog naziva "Anethum", koji kopar mirisni nosi i danas. U staroegiptskim natpisima kopar mirisni poznat je pod nazivom "ammisl". U narodnom nazivlju kopar se može susresti kao carski korijen ili pod nazivom koprak. I Karlo Veliki bio je svjestan kulinarske i ljekovite važnosti kopra, pa ga je dao uzgajati na svojim imanjima. Nije to međutim bio samo Karlo Veliki koji je bio svjestan moći kopra. Kopar mirisni Grci su već koristili za liječenje očnih bolesti i za olakšavanje bolnog mokrenja. Rimski ratnici su ga utrljvali u kožu prije gladijatorskih borbi. Liječnici u davnim vremenima koristili su kopar pri liječenju astme, želučanih tegoba, pri bubrežnim kamenima. Poznata je bila i uporaba za snižavanje libida. Legende kopar mirisni svrstavaju među tzv. ivanjske bilje.

Sorte kopra mirisnog

Kopar mirisni jedini je predstavnik roda Anethum, međutim oplemenjivanjem su uzgojene različite sorte. U našim uvjetima najčešće se uzgajaju sorte kopar mirisni Hanák, kopar mirisni Moravan i kopar mirisni Oliver.

• Moravan je aromatična sorta namijenjena prvenstveno za poljski uzgoj. Njegovi listovi su tamno modrozelene boje, oblistenost je vrlo gusta. Visina biljke kreće se oko 80 cm. Znatno je otpornija na izbijanje u cvijet, čime se produžuje berba. Prinos zeleni je do 60% viši nego kod sorte Hanák. Vegetacijsko razdoblje je cca 70 - 80 dana.

• Sorta Hanák pogodna je za forsirani i poljski uzgoj. Radi se o prinosnoj sorti s finom začinskom notom i bogatom zelenom masom. Biljka dostiže visinu cca 80 - 100 cm, srednje je oblistvena svijetlo zelenim listovima. Jestivi dijelovi su listovi koji se sijeku zajedno s cijelom mladom biljkom pri dosezanju visine u rasponu 15 - 20 cm. Pobrani zeleniš može se izravno konzumirati, sušiti ili zamrzavati. Za ukiseljavanje povrća (krastavaca) biljke se beru tek u vrijeme cvjetanja i zriobe. Vegetacijsko razdoblje je oko 65 - 75 dana. Pri forsiranom uzgoju to se razdoblje skraćuje na cca 40 - 50 dana.

• Sorta Oliver je polurana, visokoprinosna sorta pogodna za ubrzavanje i uzgoj u polju. Stvara gusto lišće srednje zelene boje. Sporo prerasta. Vegetacijsko razdoblje kod ubrzavanja je cca 42 - 50 dana, kod uzgoja u polju 68 - 78 dana.

Uzgoj kopra mirišljave

Kopar mirišljava je potpuno nezahtjevan začin za uzgoj, često se razmnožava i samousijevom. Odgovaraju mu ilovasta, propusna i lakša tla s dovoljnom zalihom hranjivih tvari. Suprotno tome, ne uspijeva u teškim i močvarnim tlima. Ne podnosi ni previše suha staništa i kamenita tla. Biljke su osjetljive na gnojiva koja sadrže klor. Kopar se često dosijava kao međuusjev između ostalih povrća. Može se uzgajati i na samostalnom gredici ili u posudi na prozoru. Za osiguranje cjelosezone berbe, kopar je preporučljivo sijati postupno. Prva sjetva se provodi u travnju izravno na konačno stanište. Za jesensku berbu pogodna je sjetva u kolovozu. Sjeme se sije u redove udaljene oko 20 - 25 cm. Bujan rast i snažnu aromu potaknut će dovoljno sunčevih zraka i redovito zalijevanje. Neke sorte kopra dostižu visinu i preko 1 m, stoga ih radije sadite na zavjetrijskom staništu ili im zabijte oslonac. Stabljika je relativno krhka i zbog vjetra bi moglo doći do njenog sloma. Od kopra se beru mladi listovi npr. za juhu od kopra, cvjetovi s komadićem stabljike za ukiseljivanje povrća (kisele krastavčice) i zrelo sjeme kao začin. Za berbu sjemena odrezujemo cijele štitove u vrijeme kad sazrijevaju. Ostavite ih na prozračnom mjestu obješene glavom prema dolje da se dosuše. Ispod obješenih biljaka postavite podlogu ili papirnatu vrećicu u koju otpadaju suho sjeme. Čak i u slučaju da nemate gredice, možete uzgajati kopar. Dovoljno je posijati sjemenke u posudu na terasi ili na prozorskom parapetu i uz pravilno postupanje uživati u brzoj berbi nježno mirišnih mladih listova kopra mirišljave. Pozor, kopar mirišljava se lako križa s komoračem i tako nastaje nekvalitetno potomstvo (sjeme), stoga ih ne uzgajajte blizu jedno drugome.

Gdje kopar nalazi svoju primjenu?

Zbog svog tipičnog okusa i mirisa svježih listića, kopar je vrlo omiljen u kuhinji. Osnova je tradicionalne juhe od kopra i umaka. Može se koristiti pri pripremi ribe, jela od jaja ili krumpira, u salate ili uz piletinu. U jela se dodaje tek na kraju toplinske obrade kako ne bi došlo do gubitka okusa, mirisa i korisnih tvari. Sušeni kopar nikada se ne može izjednačiti sa svježim, stoga je bolji način čuvanja zamrzavanje ili pohranjivanje u ocat. Zrelo sjeme kopra dodaje se u salamuru za ukiseljavanje krastavaca, ali ga se može dodati i u raženi kruh ili od njega pripremiti ljekoviti čaj. Žvakanje sjemena osvježava dah. Odvar od sjemenki kopra jača kosu i nokte. Možete ga pripremiti prelijući žlicu blago zdrobljenog sjemena kopra šalicom vruće vode. Odvar ostavite da se nekoliko minuta macerira, a zatim procijedite. U pripremljenom odvaru namočite ruke ili vrhove prstiju ili isperite kosu. Kopar je ukusno začinsko bilje i ima mnoge povoljne ljekovite učinke. Sjeme kopra sadrži vitamin C i provitamin A. U kopru se nalazi eterično ulje koje sadrži karvol, limonen i pheladrin. U sjemenu je udio ovog eteričnog ulja oko 2 - 4 %, u lišću samo 0,5 - 1,5 %. Nadalje, u kopru se nalaze bjelančevine, amini, organske kiseline, flavonoidi, karoten, željezo i drugi minerali. Kopar se u narodnoj medicini tradicionalno koristio i kod srčanih i krvožilnih tegoba, no bolesti srca uvijek zahtijevaju liječničku skrb.

Svoje povoljne učinke pokazuje i kod nadutosti, ublažava grčevite bolove u trbuhu, poboljšava probavu i potiče stvaranje majčinog mlijeka. Ljekovite tvari prelaze i u majčino mlijeko, stoga dojena djeca ne pate od vjetrova i općenito su mirnija. Kopar djeluje mokraćno i dezinfekcijski na mokraćne puteve. Pri konzumaciji kopra nisu utvrđene nikakve nuspojave niti kontraindikacije, osim osobne netolerancije (alergije). Kopar se često dodaje u biljne smjese. Pri duševnoj uznemirenosti i nemir moguće je pripremiti čaj od dva dijela sjemena kopra, dva dijela anisa i jednog dijela pravog kamilice. Pri tegobama pijte jednu medom zaslađenu čašu čaja ujutro i jednu navečer. Za opće jačanje prikladan je čaj od kopra od jedne kávene žličice zdrobljenog sjemena kopra prelijenog šalicom vruće vode. Odrasli mogu za bolje uspavljivanje pripremiti vino od kopra. Čašicu dobrog bijelog vina dovedite do vrenja, prelijte njime žličicu grubo zdrobljenog sušenog sjemena kopra. Vino ostavite oko 10 minuta da se macerira pod poklopcem, zatim ga procijedite i još toplo ga ispijte na male gutljaje. Odličan je i umak od kopra ili namaz.

Savjet za kraj

Glavna aktivna tvar mirođije je eterično ulje koje brzo ishlapi iz zgnječenog sjemena, stoga sjeme uvijek mljevite neposredno prije uporabe.