Uzgoj lisne cikorije

Cikorija endivija (Cichorium endivia) je dvogodišnja povrćna kultura koja pripada porodici zvjezdanica. Dakle, ne radi se o onoj poznatoj plavocvjetnoj cikoriji običnoj (Cichorium intybus) s plavim cvjetovima koja raste uz puteve. Listasta cikorija je kao ukusno povrće otkrivena u Bruxellesu još 1846. godine, kada je tamošnji vrtlar botaničkog vrta primijetio da iz korijena cikorije, posađenih u treset za proizvodnju kave, izrastaju čvrsti i ukusni pupoljci. Od tada se cikorija kontinuirano oplemenjuje i poznato je mnogo sorti, neke čak s crvenkastim listovima. Trenutno se Belgija i Francuska smatraju najvećim uzgajivačima cikorijskih pupoljaka. U Hrvatskoj uzgoj cikorije još uvijek nije mnogo rasprostranjen. A što su zapravo ti pupoljci? Radi se o nagomilanih i čvrsto pritisnuth listova bez zelenog pigmenta, koji nastaju zahvaljujući forsiranju bez pristupa svjetlu. Dobivanje pupoljaka listaste cikorije nije sasvim jednostavno, ali iskusnijim uzgajivačima to će sigurno uspjeti. Onima kojima prvi put ne uspije, možda će uspjeti sljedeći put, kako bi i oni mogli isprobati blago gorki okus pupoljaka listaste cikorije.

Među najpoznatije vrste, osim listaste cikorije, spada kovrčava cikorija s fino kovrčavim zelenim listovima, glavičasta cikorija, koja tvori glavice i salata cikorija crvenih listova (Radicchio). Ova cikorija potječe iz Italije. Biljku čine krhki čvrsti listovi tamnocrvene boje s izraženim bijelim žilama. Zahvaljujući stalnom oplemenjivanju mogu se naći i drugi kultivari. Na primjer salata cikorija - pupoljkasta sorta Di Bruxelles. Radi se o visokoprinosnoj sorti koja zahtijeva glinasto-pjeskovita, duboko obrađena tla. Iz korijena pripremljenih za forsiranje pupoljci se dobivaju za otprilike 3 tjedna.

Uzgoj listaste cikorije

Listasta cikorija se uzgaja u dvije faze. Sjeme cikorije sijte izravno u gredicu u svibnju do lipnju. Sjetva u ranijem terminu može navesti biljke na izbijanje u cvijet. Redovi bi trebali biti udaljeni otprilike 30 cm. Iznikle biljke prorjedite na udaljenost od oko 10 cm, kako bi korijenje imalo dovoljno prostora za rast. U previše rijetkim usjevima razvijaju se prejaki korijeni koji pri forsiranju stvaraju neželjene razgranate pupoljke. U listopadu iskopajte korijenje. Nakon berbe preporučljivo je ostaviti ih još nekoliko dana da leže na gredici kako bi se osušili. Međutim, zaštitite ih od eventualnog mraza. Zatim odrežite nať oko 3 cm iznad kraja korijena, tako da ne oštetite vegetacijski centar. Za forsiranje su prikladni korijeni promjera oko 4 cm i dugi oko 25 - 30 cm. Dovoljno razvijene korijene pohranite na hladno i tamno mjesto. Vrlo dobro ih je moguće skladištiti u polietilenskim vrećama. U ovom obliku korijenje čuvajte do trenutka kada se odlučite za drugu fazu - forsiranje.

Prisiljavanje se može provoditi na dva načina - klasično u zemlji ili hidroponski. Kod uzgoja u zemlji pokrijte preduzgojene korijene tankim slojem zemlje (treseta) i ostavite ih rasti u potpunom mraku 5 - 8 tjedana na temperaturi od 14 - 16 °C. Novi listovi koji izrastu u mraku su bijeli i nisu toliko gorki kao obični listovi. Jednostavnijim postupkom smatra se hidroponski uzgoj. Pripremljene korijene postavite jedan uz drugi u kantu. Kantu napunite vodom do oko 2/3 (korijene nikada ne smijete potpuno uroniti u vodu - vegetacijski vrh mora ostati suh). Kako biste ograničili pristup svjetlosti, pokrijte kantu crnom neprozirnom folijom. Optimalna temperatura kod ovog načina prisiljavanja je oko 18 °C. Na ovoj temperaturi pupovi dorastu za berbu tijekom 3 - 4 tjedna. Razvijene pupove odaberite i odrežite ih zajedno s paticom korijena kako se ne bi raspali. Redovitu opskrbu pupova za kuhinju možete osigurati postupnim stavljanjem uskladištenih korijena tijekom cijelog zimskog razdoblja. Za održavanje svojstava skladištite ubrane pupove u ambalaži od crne folije, kako bi se sve do prerade (konzumacije) spriječio pristup svjetlosti. Nezapakirani pupovi bi na svjetlu pozelenili i postali gorki. Krhka struktura zahtijeva nježno rukovanje.

Ljekovita svojstva cikorije

Pupovi cikorije nisu toliko bogati vitaminima kao druge vrste povrća, ali zato sadrže druge, vrlo korisne tvari koje na organizam imaju detoksikacijske učinke. Visok sadržaj vlakana ima blagotvoran učinak na probavu, poboljšava prohodnost crijeva i sprječava zatvor. Konzumacijom cikorije možete sniziti razinu kolesterola u krvi, jer cikorija sprječava prekomjerno odlaganje masnih tvari u organizmu. Dodatna korist konzumacije cikorije je činjenica da se masne tvari vežu i izvedu iz tijela još prije nego se stignu odložiti u krv, što djeluje kao prevencija bolesti kardiovaskularnog sustava (ateroskleroza, visoki krvni tlak, infarkt, moždani udar). Konzumaciju pupova cikorije u svoj jelovnik trebali bi uvrstiti ljudi koji pate od prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa ili nekih poremećaja metabolizma. Prirodnim putem tako uklanjaju opasne masne tvari. Zdravstveno značajno svojstvo ovog povrća je to što sprječava odlaganje opasnih teških metala u ljudskom tijelu. Tijekom probave cikorija u tankom crijevu na sebe veže teške metale (olovo, živu, kadmij) i izvodi ih iz tijela na isti način kao masne tvari. U cikoriji su sadržane i tvari koje stimuliraju rad žučnog mjehura, jetre i gušterače. Ako tražite izvor folne kiseline i vitamina B1, posegnite također za pupom cikorije. Redovitom, ali umjerenom konzumacijom cikorije možete samo koristiti svom tijelu.

Što pripremiti od pupova cikorije za jelo?

Pupovi cikorije su ukusni u raznim salatama, ali se mogu pripremati i toplinski. Brzo i jednostavno jelo je pečena cikorija na francuski način.

Recept za cikoriju na francuski način:

• 4 pupa cikorije
• 4 kriške pileće šunke
• plavi sir s plijesni (Roquefort, Niva)
• kozji sir
• komadić maslaca

Sirove pupove cikorije prerežite uzduž. Između polovica cikorije stavite kriške narezanog sira s kojima ne morate štedjeti. Pup umotajte u krišku šunke i probodite ga čačkalicom kako se paketić ne bi odmotao. Ovako pripremljene pupove stavite u tepsiju namazanu maslacem, posipajte ribani sir i stavite na cca 15 minuta u pećnicu. Posljednjih nekoliko minuta prebacite pećnicu na roštilj kako bi sir dobio smeđu boju. Jelo poslužite sa svježom bagetom.